ponedjeljak, 30. prosinca 2019.

Pjerova književna trilogija za Križevce





PJEROVA
KNJIŽEVNA TRILOGIJA ZA KRIŽEVCE
30.12.2019.

Sam kraj ove, 2019. g., mi je podario još jednu lijepu i pozitivnu vijest. Zajednički projekt Udruge invalida Križevci i mene kao književnika, objava i tisak knjige "Princeza Hedy", koji je bio participiran prema ministarstvima, je prošao. 

Drago mi je da moja željena književna trilogija koja se sastoji od objave tri moje knjige za djecu, tematski vezane za Križevce i okolicu, "Princeza Hedy", "Vlakić i Ana putuju u Sv. Petar Orehovec" te "Štatutko i Marcel Kiepach", a trebala bi poticati i ostvariti turizam za djecu školskog uzrasta u Križevcima (škola u prirodi), se razvija prema zacrtanom planu. 
Iz tiska treba izaći tijekom 2020. g.

Moram podsjetiti da knjiga "Vlakić i Ana putuju u Sv. Petar Orehovec", koja je realizirana u suradnji sa Općinom Sveti Petra Orehovec i OŠ Sveti Petar Orehovec, je iz tiska izašla upravo danas, a dostaviti će mi je početkom 2020. godine.  

Za dogovor i suradnju mi je ostala još samo knjiga "Štatutko i Marcel Kiepach", koju ilustrira križevačka slikarica Boba Csik, a nadam se da će je financijski podržati Grad Križevci. Iz tiska bi trebala izaći u travnju 2020. kada naš grad slavi rođendan. 



PRINCEZA HEDY (roman za djecu)
Josip Petrlić Pjer

Radnja se odvija u Choco baru i oko njega, a priča je to o autizmu, empatiji prema napuštenom mačku, socijalnom i iznimno važnom radnom momentu u Hedoni, o čokoladi, o ljubavi, o dobroti, o životu...
Glavni likovi su: autistični dječak Jan, njegovoj majka, mačak Ljubi, princeza Hedy (konobarica u Choco baru)... 

Priča je i basna i bajka i zbilja.

S  Esterom Balog (ilustratorica) sam imao i više nego uspješnu suradnju u mojoj knjizi Detektiv Pero (objavljen 2018.) tako da sam tu našu suradnju sa zadovoljstvom produžio i na ovu knjigu.  




ponedjeljak, 9. prosinca 2019.

Pjer-INTERVJU - gimnazija Prelog


Josip Petrlić Pjer, INTERVJU GIMNAZIJI,  
Srednja škola Prelog


Zašto pišete upravo na taj način?

Iznimno sam emocionalan tip, volim djecu i s njima se baš dobro osjećam te je logično da i moj književni rukopis bude primjeren tome. Volim pisati i za odrasle (i tu mi sasvim dobro ide), ali primarno, srcem, dušom, karakterom i izričajem sam daleko bliži i prisniji uz književnost za djecu. 


Želite li utjecati na svoje čitatelje i ako da, kako?

Mislim da ne postoji književnik ili osoba koja piše ili se na neki drugi način umjetnički izražava, a da svjesno ili nesvjesno ne očekuje reakciju čitatelja ili publike. Takva reakcija može imati veći ili manji, dugoročniji ili kraći utjecaj, u mojem slučaju na čitatelje, ali ga svakako ima.
Osobno radim puno književnih susreta s djecom od 3 do 10 godina i trudim se da im približim književnost, kazalište i glazbu na  jednostavan zanimljiv i zabavan način. Očekujem i nadam se da ću osim čitanja, slobodnijeg izražavanja kod njih potaknuti i onaj kreativan dio.


Kako je to biti slavan pisac i kako to utječe na vaš privatni život?

Nikako se kod pisca ne može odvojiti privatan život od javnog jer je sve to čvrsto protkano i u stvari jedno drugo nadopunjuje. Ne postoji, zbog same inspiracije, fiksno vrijeme za stvaranje tako da ste praktički stalno uz svoj „posao“ da li kod kuće ili u javnom prezentiranju. Kao pisca vas gledaju i doživljavaju i kod kuće i u ulici i u gradu tako da gdje god bili što god radili i obavljali, dio ste te uočljivosti bez obzira da li vam se to u datom trenutku sviđa i da li vam odgovara ili ne.
Meni osobno te ne predstavlja preveliku zahtjevnost jer ne moram zbog osnovne egzistencije ići na onaj službeno zvani posao, a istodobno volim to što radim. 



Što mislite o drugim piscima, tko utječe na Vas, a koga ne podnosite?
S obzirom na moje godine vrlo malo ili mislim gotovo nimalo se više ne povodim za nikim. Zapravo sam uvijek bio svoj, znam u svom radu onako ovlaš popratiti trendove, no pisce koje sam volio i koje danas poštujem pišu i stvaraju drugačije od mene. Ivan Kušan, Zvonimir Balog, Mato Lovrak, Mark Twian i svakako Jack London su pisci čija sam djela doslovce „gutao“, a s time su oni svakako utjecali na moje razmišljanje, na moju maštu i na moje pisanje.

Ne podnosim pisanje samo da bi se prodalo i da bi pod svaku cijenu stvorilo ime. Moram nažalost reći, da danas u našoj domaćoj književnosti mnogi autori za djecu pišu očekivane tekstove s očekivanim (već tisuće puta viđenim) stereotipnim zapletima i radnjama, jer takav i takav vid pisanja prolazi kod djece i zagarantirana je zarada. Ovakav vid stvaranja „na traci“ nije samo rezerviran za one manje poznate ili šire nepoznate književnike već i za one, što je poprilični poraz,  dokazane i etablirane, s pedigreom.
Najviše ne volim, ili možda ne razumijem, da u svojim djelima imaju krasnu moralnu „spiku“, glume savršenstvo dotjerano do propovijedi, a u životu rade i trude se da rade sasvim suprotno. Ne bi takvi smjeli stati pred djecu.    


Koji je Vaš odgovor svima onima koji Vas napadaju?

Neki mi zamjeraju da nisam „pravi“ pisac jer pišem za djecu i da mi nije u redu što pod svaku cijenu želim biti svoj u kreativnosti i načinu rada književnih susreta i raznih programa. Zamjeraju mi, ali i na mene se javno ljute, što uspijevam doprijeti do djece, učiteljica i odrasle populacije. Navodno s time umanjujem vrijednost književnosti. Ludilo!
Na njihovim reakcijama sam im zahvalan jer je to jedan od mjerljivih kriterija da pišem i radim, to što radim, jako dobro.
Zamjeraju mi kako sada ja mogu biti i pisac i skladatelj i urednik i radijski i… mnogo još toga. To ih najviše živcira, ta posvećena svestranost, a sve to radim bez stresa i bez ičije potpore.



Kako napadi djeluju na Vas?

Ako Vas drugi kolege književnici hvale i hvale to je sigurno znak da ili nešto ne radite dobro ili da idete prema silaznoj putanji ili da su na vas jako ljubomorni. Rijetko sam naišao na nekog kolegu koji mi je htio nešto pomoći. S time sam se pomirio i zapravo mi je to i pomoglo da budem „svoj“.  Nekada su mi njihove negativne reakcije smetale, kočile me, a već duže vrijeme pokušavam iz te negativnosti nešto naučiti i vjerujte mi, uspijevam u tome.


Pišete li u određeno vrijeme ili kad Vas posjeti muza?

Imam sreće pa mogu pisati gotovo uvijek, istina nije to uvijek i dobar i upotrebljiv tekst, ali pisati mogu. Jedna od mojih prednosti je što često istodobno pišem neku pjesmu, neku priču za djecu i neki novinarski tekst ili možda haiku, ili pak uređujem nečiju knjigu, pa kada mi nestane inspiracije u jednome samo se prebacim na drugo ili ponovo vratim na prvo. Najkoncentriraniji sam u popodnevnim satima i poslije ponoćnim. Obavezno pišući slušam ozbiljnu glazbu. (I sada.)


Jesu li Vaše priče autobiografske ili izmišljene?

Sve ovisi što pišem, ljubavnu poeziju ili poeziju za djecu, kakvu priču, putopis ili nešto treće. Volim pisati izmišljene priče, ali u ne mali broj puta sam kroz te izmišljene protkao neke svoje doživljaje za koje da sam rekao da su istinite ne bi mi nitko vjerovao, a u priči se izvrsno uklope. Moram reći da kada tako nešto uspijem ukomponirati, sretan sam, to me ispunjuju.

Postoji li koja zanimljiva činjenica o životu slavnog pisca koju mi ne znamo?

U osnovnoj školi sam bio očajan u pisanju sastavaka (moj najbolji prijatelj ih je uglavnom pisao i za sebe i mene) i mislim da nikada nisam dobio veću ocjenu od tri, a i to je bilo rijetkost. To me jako ljutilo i jednom, u osmom razredu, odlučio sam tome stati na kraj. Na satu hrvatskog, kada smo pisali zadaćnicu dobili smo da napišemo, odaberemo, jednu od tri ponuđene teme. Ja sam pisao kao lud i napisao sam sve te tri teme i još sam počeo pisati i četvrtu svoju. Sreća što je zvonilo jer tko zna, možda bih i danas još, onako zaluđen, pisao. Da skratim, dobio sam čistu peticu, ali u zbroju. Profesorica mi je rekla, zapravo imala je poduži monolog o mojem književnom stvaralaštvu  i rezimirala da su one tri predložene teme bile za po jedinicu, a ona nedovršena moja, da se moglo navući na dvojku. Zaključila je da se maknem što dalje od pisanja.
Tada nisam znao pisati, ali sam čitao i čitao i po tri – četiri  knjige mjesečno, a nerijetko i više.
Još da dodam, da onaj moj školski prijatelj spisatelj je „dibidus“ u pisanju, danas ne zna prepisati niti recept.
I to je život, zar ne?

Hvala Vam na suradnji i želim Vam sve nabolje!

Novinar: Paola Novak,  gimnazija, Srednja škola Prelog

utorak, 19. studenoga 2019.

Dobrotvornu aukciju vodio je poznati križevački književnik i kulturnjak Josip Petrlić Pjer,


Otvorena izložba i održana dobrotvorna aukcija “Otvoreno srce” u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci
prigorski.hr

18.11.2019.
Na poticaj Ane Petek, a uz organizaciju  inicijative Malo srce Križevaca te uz suradnju Gradskog muzeja Križevci i Centra za socijalnu skrb Križevci, u ponedjeljak navečer otvorena je fotografska izložba, a nakon koje je održana i dobrotvorna aukcija pod nazivom “Otvoreno srce”. Tom prigodom Ana Petek istaknula je da kao majka dvoje djece si ne može zamisliti da nešto ne može priskrbiti svojoj djeci, a kroz posao se susreće s time, te joj je ovo bilo poticaj da se prikupe određena sredstva kako bi se barem malo sugrađanima slabijeg imovinskog stanja utoplila nadolazeću zimu i blagdane, a prvenstveno izmamila osmijeh na dječja lica i pomogla samohranim roditeljima.
Devetero autora s područja Križevaca i okolice odlučilo je otvoriti svoje srce i ponudili su radove koji su izloženi u galeriji Gradskog muzeja Križevci, a koje su bile licitirane na humanitarnoj aukciji koja je održana odmah nakon službenog otvorenja. Izložbu je otvorio gradonačelnik Križevaca Mario Rajn istaknuvši zadovoljstvo i ponos na sentimentalnost koju su pokazali građani velikom dolaskom u Galeriju.
Dobrotvornu aukciju vodio je poznati križevački književnik i kulturnjak Josip Petrlić Pjer, a svoje radove na aukciji su ponudili Dunja Šverko, Tomislav Sukalić, Miroslav Stručić, Maja Ljubojević, Antonio Balić, Renata Maurović, Davor Jembrek, Snježana Lukačić i Ana Petek.










četvrtak, 7. studenoga 2019.

NATJEČAJ "Štatutko" - priveo se kraju

"ŠTATUTKO" je DOBIO LICE I NALIČJE,

POBJEDNICA NATJEČAJA
 je križevačka slikarica BOBA CSIK

Križevačka udruga pjesnika i pisaca KUPP  je prije nekoliko mjeseci raspisala najtejčaj za ilustratora u knjizi Josipa Petrlića Pjera  "Štatutko i Marcel Kiepach"s osnovnom temom osmisliti i ilustrirati lik Štatutak i Starca vrapca.  

Da podsjetimo, Štatutko je lik za djecu iznjedren da predstavlja Križevce u svoj njegovoj povijesnoj i sadašnjoj vrijednosti. 
Prva knjiga, od pet planiranih, bi trebala biti objavljena za dan grada Križevaca 2020. g. 

Na natječaj se javilo 12 ilustrator (iz šireg dijela Hrvatske) sa 12 ideja kako bi glavni lik Štatutko, ali i Starac vrabac trebali izgledati. Tročlana komisija na čelu sa autorom priče o Štatutku, Pjerom, je pomno razmotrio sve radove (zapravo je na natječaj prispjelo 21 rad no neki nisu zadovoljili osnovne zahtjeve natječaja). 
Jednoglasnom odlukom je donijet zaključak da je pobjednica natječaja i buduća suradnica na knjizi kao ilustrator, križevačka slikarica Boba Csik. 

KUPP zahvaljuje svima na sudjelovanju u natječaju i čestita pobjednici natječaja Bobi Csik. 






slikarica, Boba Csik 






petak, 25. listopada 2019.

26. Galović


Poetska jesen,
rastočila sve boje.
Galović i mi.

Pjeriku- PjerJP

Galovićeva jesen u Križevcima 2019.

U Gradskoj knjižnici Franjo Marković Križevci  održan je književni susret s Annom Terék i Hrvojem Markom Peruzovićem,  moderator Petar Lukačić

foto: Prigorski.hr





četvrtak, 24. listopada 2019.

KVIZORAMA -DETEKTIV PERO


TE VIDE POKRET ( DETEKTIV PERO)
26.10.2019.
I moja druga knjiga "Detektiv Pero" je dobila svoje
" križaljkasto" izdanje u Kvizorami u Nagradnoj križaljci (1438).
Hvala glavnom uredniku Borisu Nazanskom na podršci.



Traži se odgonetanje:
- Pjerova knjiga satira i novela (2104)...
- knjiga pjesama Josipa Petrlića Pjer (2013)...
- autorica ilustracija u knjizi, Estera...
- knjiga priča za djecu iz 2016. u kojoj je Pjeru autor partner urednik Detektiva Pere...
- odgovorna osoba za nakladnika i urednik knjige Detektiv Pero, Darko...


Plaketa grada Sevnice

PLAKETA GRADA SEVNICE

Počašćen. 
Za pjesnički nastup u gradu Sevnici (Slovenija) u predivnom dvorcu na jedinstvenoj i domljivoj izložbi jedara i brodova od kamena - Mate Turića (Mata Croata), dobio sam plaketu.
Hvala gos. Rudiju Stoparu i našem Mati Turiću.







ponedjeljak, 21. listopada 2019.

"Detektiv Pero" u knjižnici u Šibeniku


20.10.2019. 
 "Detektiv PERO" u  knjižnici Šibenik

Baš me razveselila prijateljica Snježana Berak, predsjednica HČD-a (Hrvatsko čitateljsko društvo), koja je na trodnevnoj konferenciji BRIGES CONNECTING LIBRARIS u NKČ Tisnom, ali i u posjeti knjižnici u Šibeniku. 

Poslala mi je fotku iz knjižnice u Šibeniku gdje je prezentirana i moja knjiga "Detektiv Pero".

Snježana mi je dogovorila i da slijedeće proljeće upriličim nekoliko književnih susreta u Šibeniku i Tisnom, ali vjerojatno i još nekim mjestima.   











četvrtak, 10. listopada 2019.

prema novom izdanju



SLUŽBENO
10.10.2019.
Priča za djecu 

"Vlakić i Ana putuju u Sv. Petar Orehovec" 
kreće prema svojem ukoričenju. Izaći će iz tiska još ove godine. 
Baš se radujem ovoj suradnji.

Hvala načelniku Općine Sv. Petar Orehovec i ravnatelju škole u Svetom Petru Orehovcu na suradnji.
Ono što me posebno raduje je to što će ilustratori u knjizi biti djeca od prvog do četvrtog razreda iz te škole.
Krećemo!



utorak, 8. listopada 2019.

Radio sam tri literarne radionice


FARO ART FESTIVAL – kreativnost, pisana riječ, poezija, interpretacija…

07/10/2019original tekst nahttps://akademija-art.hr/2019/10/07/faro-art-festival-kreativnost-pisana-rijec-poezija-interpretacija/?fbclid=IwAR3Gb0Vza6gYY4DmuRdWEvI-z6GIs1eY5A_XEtJQgZSjU3FsrlTNpvqSRH4


Izvrsno, predobro, dinamično i zabavno, razigrano, edukativno, radujemo se dolasku i slijedeće godine, fantastičan koncept… To su bile samo neke od završnih riječi pohvale svih sudionika koji su ovoga vikenda od 4. do 6. listopada posjetili Križevce i prvi FARO ART festival za mlade, djecu i obitelj koji se održao u Centru Mariapoli Faro.
FARO ART FESTIVAL zamišljen je kao međugeneracijski, interaktivni i međunarodni te da promiče empatiju, zajedništvo, ljepotu i neprolaznost, a to se željelo postići uz ples, pisanu riječ, likovni izričaj, dinamične igre, učenja žongliran

Tri dana ispunjena raznovrsnim i iznimno dobro posječenim radionicama, provedena u opuštajućoj, kreativnoj i zabavnoj atmosferi opravdala su sva očekivanja i gostiju i edukatora, ali i samog organizatora. To se najbolje vidjelo posljednji dan gdje su polaznici radionica na zajedničkom programu imali potrebu predstaviti se s onim što su naučili. I publika i sami polaznici radionica su se iznenadili koliko su toga novoga i primjenjivoga naučili.
Voditelji programa su bili Martina Sabljak i Ignac Ratković.


Teško je navesti što se sve na ovom festivalu događalo, pa ćemo nabrojiti samo kreativne i umjetničke radionice koje su bile srce i pokretač događanja. Bile su radionice suvremene glazbe i izrada instrumenata od otpadnog materijala – voditeljica Ana Horvat, plesa – voditelj Gordan Vogleš, Likovne radionice, mozaik – voditelj Ivan Brkić, izrada vitraja – voditelj Boris Milić, Astronomija – promatranje neba, perzeidi – voditelj Ratko Matić,  žongliranja i akrobacije – KVARK, igre starih sportova iz Splita, Obzor i duhovnost – Zdenko Horvat.

Od radionica bi izdvojili literarnu ili pjesničku radionicu koju je vodio križevački pjesnik i pisac za djecu i odrasle Josip Petrlić Pjer, koji nam je izjavio: 
"Kroz tri radionice u trajanju od jednog sata uspjeli smo proći i upoznati se sa početničkim kreativnim pisanjem, interpretacijom napisanoga i individualnom psihologijom pozornice (nastup). Iznimno sam zadovoljan, zapravo van svih mojih očekivanja iznenadilo me kako su polaznici dobro reagirali i koliko su toga u tako kratkom vremenu implementirali.
 Zahvalio bih se na suradnji Ignacu, Damjanu, Marku, Katici, Ozani, Nataliji, Katji i Marijani, ali i onima koji su uspjeli biti samo povremeno na mojim radionicama. Koliko sam zadovoljan opisao bih ovim riječima – na radionicu smo došli JA, ubrzo smo postali MI, a s radionice smo otišli MI JA. Radujem se daljnjoj suradnji s većinom od njih. Još da dodam da je festival u ovakvom formatu i ovako koncipiran pun pogodak. Po meni ne bi trebalo ništa mijenjati, već bi u slijedećem, drugom po redu festivalu, trebalo nastojati zadržati ovaj nivo organizacije, kvalitete samih radionica i voditelja istih.  Posebna zahvala ide svim ljudima u organizaciji koji su nam omogućili ovakav kvalitetan vikend.

Autorica: Marijana Šatrak

NAPOMENA:  Za potrebe svojega bloga sam izvukao samo neke fotografije, sve možete vidjeti na linku Akademije Art












četvrtak, 26. rujna 2019.

Kvizorama- Domoljublje i trublje u nagradnoj križaljci


Hvala glavnom urednik Kvizorame, Borisu Nazanskom što je moju knjigu poeziju za djecu "Domoljublje i trublje" stavio kao temu nagradne križeljke.  


broj 1434 od 28.9.2019. 



srijeda, 25. rujna 2019.

Intervju za prigorski.hr



RAZGOVOR S POVODOM 

Svestrani kulturnjak Josip Petrlić Pjer osmislio Štatutka – lika za djecu i za promicanje povijesti

 24. rujna 2019.  Autor: prigorski.hr Intervjui 
foto: Zdenko Balog

Malo tko u Križevcima nije čuo za svestranog kulturnjaka Josipa Petrlića Pjera, čiji duh ne miruje. Ovih dana otkrio nam je i nekoliko planova za naredni period, a jedna stvar nas je posebno zainteresirala.

- U narednom razdoblju u planu je pet novih naslova od toga bi četiri bila za djecu i jedan za odrasle. Smatram da su došla vremena gdje bi se mogle izdavati malene knjižice o našem gradu. Volim gledati na to da ono djelo mora biti više od same književnosti, ono mora predstavljati kraj, predstavljati ljude odnosno u mojem slučaju da predstavlja djecu. – kaže Pjer.
-Želja mi je bila da kako Koprivnica ima Koprivka, lika za djecu, koji je već prepoznatljiv, Đurđevac ima Pijeska, koji je nastao prije tri mjeseca, da Križevci isto dobiju svojeg lika za djecu, a to bi bio Štatutko. Trebalo mi je gotovo dvije godine da osmislim takvog lika, jer on mora u sebi sadržavati sve oblike prepoznatljivosti Križevaca i tako se „rodio“ Štatutko. To je lik koji voli povijest, koji je veseo, zaigran, upravo kao naš grad. Štatutko živi u bilikum dvorcu na tri kata i na taj način imamo jednu cjelinu. I treća „osoba“ koja se ovdje javlja je “Starac Vrabac”, koji ima 767 godina kao i naš grad i voli ići u povijest. -pojašnjava Pjer.
-Pošto osobno volim povijest kontaktirao sam svojeg dobrog prijatelja povjesničara dr. sc. Dejana Pernjak kako bi mi malo pomogao i s aspekta struke me usmjerio te je tako došlo do konsenzusa da prvi lik kojega bi Štatutko predstavio bio Marcel pl. Kiepach. Ja sam to zamislio na jedan sasvim drugačiji način, koji je malo drugačiji od pisanja klasičnih slikovnica, jer je pisano poezijom i donosi puno podataka. -napominje Pjer te kaže da bi volio da se ta priča objavi iduće godine za Dan grada, a ako se to pokaže kao dobar projekt, priča bi onda išla dalje u nastavcima svake godine.
U tijeku je i natječaj za izgled Štatutka. -Ne znam kako bih opisao tj. nemam predodžbu kako bi trebao izgledati taj lik, već te stvari prepuštam onima koji će sudjelovati na natječaju. Pristigle su neke prijave, nisu me zadovoljile, ali ipak imam neku predodžbu kako bi trebao lik izgledati. -kazao je.

Međutim, Pjer nije samo stao na Štatutku, štoviše širi aspekte i suradnju. - U pripremi je i knjiga „Princeza Hedy“, a koja je u izradi u suradnji s Udrugom osoba s invaliditetom Križevci. Radnja se odvija u našem čoko baru. Ponosan sam da je naša ilustratorica ponovo Estera Balog. Istodobno je u pripremi i priča o vlakiću koji putuje za Sveti Petar Orehovec. Radi se o slikovnici, a koju bi ilustrirala djeca iz tamošnje škole sa svojim crtežima.
U pripremi je i četvrta knjiga, radi se o poeziji koja je nastavak knjige „Domoljublje i trublje“, a to je "Zavrti svoj kišobran", a koja ide u suradnji s OŠ Ljudevita Modeca Križevci. Pripremam i knjigu „Nedovršeni rukopis“ kao svojevrsnu knjigu vlastitih promišljanja. -prezentirao je Pjer svoje naredne planove.
prigorski.hr

ponedjeljak, 23. rujna 2019.

Vodio promociju u Podravskim Sesvetama



21.9.2019.

PROMOCIJA KNJIGE 
Bosiljke Pavlović
*Kad ruže progovore
prezentacija knjiga 

*Latice ruža* i *Sutoni i svitanja*


U subotu sam bio pozvan u Podravske Sesvete na promociju zbirke poezije Bosiljke Pavlović. Moj zadatak je bio, ili se očekivalo da bude, da kažem nekoliko riječi o autorici i njenom radu. Igrom slučaja, pet minuta prije početka programa, sam  dobio i zadatak iznenađenja, da vodim program promocije. To mi uz prijatelja i pisca iz Đurđevca, Roberta Rodmana i nije teško palo, naprotiv. 
Baš je sve lijepo i poprilično spontano teklo. Uživali smo i mi prezentori i autorica i recitatori i publika. Uživali smo do te mjere da se dugo, dugo nakon promocije nismo dali kućama, a rječnik nam se sastojao od hvalospjeva spram autorice, ali i o poeziji općenito (rijetko doživljeno). 
Noćas, u Podravskim Sesvetama, je poezija doživjela svoju punoću. Nadahnjivala je posjetitelje, a zahvaljivala autorici što ju je stvorila.  

 Kako je sve lijepo i uspješno završilo tako je i i krenulo lijepo s kavicom u starom  gradu u Đurđevcu, druženje s Robertom, upoznavanje Đurđevečkih peski i laganom vožnjom sporednim putovima, te upoznavanje ovog dijela mirišljave nam Podravine.  
Nek' nam živi lijepa pisana riječ.