IZLOŽBA MIROSLAVA HUZJAKA

"Zenon paradoks"

petak, 26. veljača 2016.

Filozofski nastrojen, Zenon Kitijski (oko 336.- oko 264. pr. Kr.), grčko-feničanski filozof iz Kitija na Cipru, osnivač stoicizma, je između ostalog smatrao i kako su strasti iznimno štetne za čovjeka.

Do večeras zapravo to i nisam znao, no došavši na izložbu Miroslava Huzjaka slobodnom voljom ću reći da ipak bez strasti ništa, doduše tu ne govorim o nekoj fanatičnoj strasti već o onoj iskrenoj i isprepletenoj s istraživanjem svojih mogućnosti. Da ne bi sada tu neke stvari previše izvlačili iz konteksta, moram napomenuti da je filozof Zenon ipak "poznat" po svoja četiri paradoksa, a to su, kako navodi Aristotel: Dihometrija, Ahilej, Strijela i Stadion. Uglavnom sva su vezana uz dokaze protiv gibanja. Tu je i poveznica sa večerašnjom izložbom.

Sam autor je naglasio želju da "metaforom" u slikama pokuša prikazati složenost percepcije vremena i kretanja, a kao osnov je baš uzeo paradoks o Ahileju i kornjači.

Zanimljivost ove slikarske priče je i to da autor u ovim slikama nije koristio potez kista po platnu već je u svoj rad uključio, kompresor, samoljepljive trake, šablone, trešnju kista o kist i još druge nesvakidašnje metode i alate.
Uglavnom mogu reći da se višetjedni dvadeset i četverosatni rad isplatio jer se postavom istih dobiva dojam vremenskog niza i ono što moram istaknuti, a to je da svaki mali segment ovih velikih formata slika ima isto tako svoju dojmljivu priču. Pohvale idu i organizatoru izložbe Galerija "K", Kluba kulture Križevci, jer su izvrsno odradili postav koji stvarno zahtjeva određen i prostor, ali i promišljanje. Gotovo da su bili inovativni jer se kroz jednu sliku dobiva uvid i percepcija druge te se time stvara novi treći svijet promatranja.
Osim same izložbe Miroslav nas je uvodnim izlaganjem na pitki način edukacijski i filozofski uveo i u filozofija samog Zenona što je baš "leglo" i upotpunilo ovu večerašnju likovnu večer.

Ova izložba ima neku posebnu tišinu i dubinu  tako da posetitelj ne mora ništa od ovoga znati, a svjedno će biti "uvučen" u promišljanja o konačnom i beskonačnom.
Moderator izložbe je bio Saša Živković.
Ovo je autorova druga izložba u Križevcima, prvu je imao prije deset godina. 

 

Pjesnik ERNEST FIŠER vu Križevcima

                       Održano predstavljanje nagrađivane pjesničke zbirke
                            „Macbeth na fajruntu“ Ernesta Fišera

       U ponedjeljak je ogranak Matice hrvatske u Križevcima u prostoru Koncertne dvorane Glazbene škole Alberta Štrige bio upriličio predstavljanje nagrađivane pjesničke zbirke „Macbeth na fajruntu“  Ernesta Fišera. Kao što to i inače biva kada vam dođe ovako vrstan i kvalitetan autor , program se ne bazira više samo na tu knjigu već su Križevčani imali zadovoljstvo upoznati se i s novom zbirkom poezije „Doba nevremena“ koja je iz tiska izašla prija dva do tri dana. Važno je napomenuti da je književnik Ernest Fišer član DHK, Matice hrvatske, dobitnik je puno prestižnih nagrada za svoj književni rad, a poeziju piše i na standardu, ali i na kajkavštini. Bio je  urednik i glavni uredni u nekoliko vrsnih časopisa i još mnogo toga.
Moderator programa je bila predsjednica ogranka Matice hrvatske u Križevcima, Renata Husinec koja nije krila zadovoljstvo što je pjesnik ovakvog kalibra došao održati promociju u Križevce. O autoru i njegovom radu je govorio dr. sc. Mario Kolar, književni kritičar, naglasivši baš tu komponentu iznimne kvalitete i u izričaju na kajkavskom, ali i na standardu te da se s ovom posljednjom knjigom otkriva novi Ernest Fišer.
Za izvrstan i dojmljivi glazbeni dio bili su zaduženi Ivan Mežnarić, skladatelj i pijanist te Valentina Geci Koren, sopranistica otpjevavši nam par pjesma koje su skladane na tekstove večerašnjeg autora. Poseban dojam ostvarili su s izvedbom posljednje pjesme pod nazivom „Varaždinska suita“ kojoj je skladatelj  večerašnji interpreta Ivan Mežnarić.
Publika je pljeskom i kupnjom knjiga pokazala da prepoznaje i štuje kvalitetu poezije i rada Ernesta Fišera.
PjerJP

"JOŽEKU ZA ROĐENDAN"

Bakovčice, 19. veljača 2016.

Izložba slika 

MIRJANE LUJIĆ & JOSIPA GENERALIĆA 

i

VUKOVAR "Jučer, danas, suttra" 

Iz godine u godinu i tako puno puta godišnje se u PŠ Bakovčica organiziraju razni kvalitetni i zanimljivi programi. To je samo po sebi raritet i mali fenomen jer škola od 10 - 12 đaka kojima je učitelj Radovan Knežević prkosi uvriježenosti mišljenja da mali mogu malo i da to i ne mora biti baš nešto prevrijedno. Ova škola, ovi đaci i učitelj rade i pokazuju nam upravo suprotno, jesu mali i brojem i godinicama, ali stvaraju toliko revno, kreativno i kvalitetno da su čak svoje mjesto izdigli iz lokalne zajednice u vrh prve hrvatske lige kulturnih događanja.
Tome u prilog ide i jučerašnji prebogati program, ali i posjet publike koji očarava jer je "gužva" bila iznimna te je poprilični broj posjetitelja program slušao i iz školskog hodnika.
Sama hrabrost, ali i snaga je uopće i postaviti ovakav zahtjevan, kvalitetan program.

Ideja vodilja je bila za života postava posljednje izložbe Josipa Generalića koja je bila postavljena baš u Bakovčicama i to sedam dana prije smrti tog velikana naivne umjetnosti 2004. godine. Po riječima učitelja Radovana nekako je bila i moralna obaveza da se ta izložba baš u PŠ Bakovčicama ponovo postavi, a sada je bila i prigoda jer se uz tu izložbu postavila i prva izložba Mirjane Lujić životne suputnice i prijateljice Josipa. O radovima i Josipa i Mirjane je govorio profesor Pero Markić.

Drugi dio programa je bio namijenjen, slobodno mogu reći, našem Vukovaru i to na temu "Vukovar -jučer, danas, sutra". Boljeg sugovornika da nas upozna i da nam prenese ne samo činjenice, koje su zapravo prestrašne i ne samo u onom ratnom dijelu već i u gospodarskom, već i emocionalne i ljudske utiske, nema od prof. Danijela Rehaka, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Izlaganje je bilo upečatljivo, emocionalno dramatično te nitko od nas prisutnih nije bio imun na događaje koji su obilježili stvaranje naše države. Izlaganje i nije moglo biti drugačije jer prof. Rehak je bio vukovarski branitelj, ali je na žalost bio i 9 mjeseci zarobljen u srpskim koncentracijskim logorima. O snazi i vjerodostojnosti Danijelovog iskaza govori i naziv koji ga prati, a to je "živa knjiga domovinskog rata". Nakon izlaganja ostali smo očarani smirenošću, predanosti svojim braniteljima, svojem gradu i želji da se ništa ne zaboravi, ali i da se stvari u Vukovaru postave na očekivani i zasluženi civilizacijski nivo. Usprkos i unatoč doživljenom i proživljenom.


Sam program su otvorili đaci škole s prigodnim recitiranjem pjesma o Vukovaru što je svima nama razgalilo srca.Kao što se i priliči pozdravnu riječ je uputio učitelj Radovan Knežević zaželjevši da uživamo u pripremljenom programu. U glazbenom djelo su sudjelovale članice UPK Vlado Dolenec iz Koprivničkih Bregi, u posljednje vrijeme gotovo stalne sudionice ovih događanja. Sve je pozdravio dožupan Ivan Pal na kojem se vidjelo da je sretan što može biti ovdje i da mu je baš zadovoljstvo što ima čast službeno otvori ovu izložbu. Govorili su još i Zlatko Kolarek, predsjednik Udruge hlebinskih slikara i kipara naive te načelnica Općine Hlebine, Božica Trnski. Sa nekoliko riječi je svoj rad opisala i sama autorica Mirjana Lujić.

S recitalom su nastupali i Vedrana Horvat-Blažeković, Natalija Galinec, Mirjana Sočev, Mihaela Martinjak i kao posebni gost programa, pjesnik i pisac iz Križevaca Josip Petrlić Pjer.

Druženje se nastavilo uz domjenak koji je potrajao.
Ovaj program je opravdao visoka očekivanja, ali i pokazao da ako se ljudima ponudi nešto iskreno i kvalitetno da publike neće manjkati, naprotiv. Zahvaljujem na dolasku svim sudionicima programa, a posebno prof. Danijelu Rehaku te čestitam Radovanu i "njegovoj" dječici na učinjenom.

                                                                             

učitelj Radovan Knežević

 UPK Vlado Dolenec

Zlatko Kolarek

         Načelnica Hlebina Božica Trnski

 

                         Dožupan Ivan Pal

                                               Prof. Pero Markić

 Mirjana Lujić

 prof. Danijel Rehak