subota, 24. listopada 2015.

godišnjica HRVATSKOG jezika

23.listopada 1847. Ivan Kukuljević
je upozorio tadašnje saborske zastupnike o korišrenju Hrvatskog jezika. Sabor je to prihvatio i od tog dan se u saboru govorilo hrvatskim jezikom.

četvrtak, 22. listopada 2015.

MEĐUNARODNI DAN JABUKA - IZLOŽBA


22.listopada .2015. godine
Iako je Svjetski dan jabuka službeno 20. listopada, učenici PŠ Bakovčica i njihov učitelj Radovan Knežević uz suradnju sa obrtom " JARA " iz Novigrada Podravskog, su organizirali
"Dan jabuka".

Danas je zapravo bio samo završni dio toga programa s obzirom da su učenici već prije bili jako vrijedni te su obišli voćnjake gdje su posađene jabuke i na licu mjesta su vidjeli kako se to sadi, radi, a i kako se ubiru plodovi. Sami su sudjelovali i pomagali u branju jabuka.

U današnjem dijelu programa  naglasak je bio na proizvode koje se mogu dobiti iz te prevrijedne namirnice, iz jabuke. Pa je tako bila izložba i degustacija raznih sorti jabuka, kolača i sokova, a bila je i izložba slika podravskih autora.
Kako je današnji pokrovitelj ovog programa, obrt "Jara", počeo sa sadnjem plantaže jabuka i na što se sve trebalo obratiti pozornost prije same sadnje, objasnila nam je na iznimno zanimljiv i prihvatljiv način jedna od vlasnica obrta Sandra Miklošić - Levak.

S riječima podrške i odobravanja uz zahvalu na hvale vrijednom zalaganju djece i učitelja Radovana Kneževića, obratio se zamjenik župana Ivan Pal, naglasivši da njemu ne prođe niti jedan dan bez konzumacije barem jedne jabuke.
U kulturno -programskom dijelu je nastupio križevački pjesnik i pisac Josip Petrlić Pjer pročitavši pjesmu napisanu samo za ovaj dan pod nazivom "Crvena Jabuka".
Mame su pripremile puno kolača tako da je zadovoljstvo na licima djece, ali i odraslih, bilo i te kako vidljivo.

CRVENA JABUKA

Ste vidjeli onog malog iz trećeg reda
kako ovu mirišljavu jabuku mjerka i gleda,
i misli si, misli, kako da ju ukrade
i njenu sočnost svojim ustima dade.
Uvjeren da je izrasla samo za njega
i da je pojesti baš on treba...

Ali tu je i ona mala iz petog reda
i ona ovu mirišljavu jabuku mjerka i gleda,
razmišlja kako da se je što prije dočepa
oguli je, nareže i skuha si mljac finoga kompota.
I još stavi cimeta i mrvu šećera
ova jabuka bit će samo njena večera...

Jabuka ugleda njihove gladne oči
uplaši se i odluči da sa stola skoči,
kotrljajući se nada se da je uhvatiti neće
no tu je ruka jedne spretne mame, nije imala sreće.
Sada mama tijesto miješa dok rol se grije
te razmišlja što će ispeći prije...

Da li prhku pitu ili slasnu savijaču
pa da ostane i zdravog soka za pijaču,
možda ledni kolač ili da spremiflašicu džema
zna da ničeg zdravijeg od jabuke nema.
Možda da složi jabučni ocat ili na torti puno želea
ma mogla bi složiti još razna, razna jela...

Jabuka to sluša i još se više i jače zacrveni
godile joj havle, ali zajeca „ Jao si ga meni,
mjesecima sam sunce,kišu, jutra i noći grlila,
nisam ja ta jabuka koja bi se rolu veselila“.
Odnekud, iznenada, iz sobe se pojavi bakica stara
drhtavom rukom uze jabuku govoreći:
„Ti češ biti, moja mirišljava prijateljica s ormara“
PjerJP

















srijeda, 21. listopada 2015.

Promocija knjige Aleksandra Alka Baal

 NEISPRIČANE & SPOMEN PRIČE


Srijeda, 21. listopad 2015.
U gradskoj knjižnici Franjo Marković održala se promocija treće knjige Aleksandre Alke Baal pod nazivom "Neispričane & spomen priče". Domaćin i voditeljica programa je bila ravnateljica knjižnice Marijana Žulj doj je o knjizi pričao  prof. Jerko Barišić,
Program je uljepšan i sa dvije skladbe - S. L. Weiss: Suita br. 16 i Preludij i Gigue koje su izvele učenice Ema Golubić i Isabel Navoj, VI.orazreda glazbene škole ,a mentorica im je Tamara Perc, prof.







ponedjeljak, 19. listopada 2015.

... A TEK DESETI?!

Prelog, 17.lipnja 2015.
PROSLAVA

10 GODINA P.A.S.-a
(Priločke Amaterske Scene)


Tko bi rekao?
Tko bi se ovome nadao?
Bila su pitanja koja su si s ponosom i primjerenim dostojanstvom danas postavljali sami članovi "Priločke amaterske scene".
Ovu proslavu su posjetili mnogobrojni gosti i prijatelji P:A:S:A-a i samim time su potvrdili kvalitetan i izvrstan rad sekcije i pokazali im koliko ih poštuju i koliko se ponose njima.


         P.A.S. je jedno od rijetkih amaterskih kazališta koji godišnje odigravaju i do 40 predstava i što je najvažnije iz predstave u predstavu, iz uloge u ulogu sve više i vidljivo napreduju tako da njihova gluma, scenografija i režija su već izašle iz krug amaterizma u čvrstu poluprofesionalnost.
Osim silne predanosti, oni su rijetki jer imaju i svojeg kućnog autora Božidara Glavinu koji je iznimno plodonosan i piše za njih sve tekstove s time da je on je jedan od troje osnivača ove kazališne družine. Uz Božidara, u jesen 2005. osnivači su bili i Dejan Novak (današnji predsjednik družine) i Goran Muminović. Nastupali su u mnogim mjestima, a i članstvo se mijenjalo i nadopunjavalo, pa ih je tako jedne godine bilo i 14, a sveukupno je kroz ovu scenu prošlo preko njih dvadeset.

            O njihovoj kvaliteti govore i nagrade na državnoj razini pa je tako kao autor nagrađen Božidar Glavina, zatim je 2013. nagradu za najbolju žensku ulogu na festivalu KAM dobila Barbara Novak, a 2015. godine na 55.-om festivalu Hrvatskih Kazališta amatera nagradu za najbolju mušku ulogu dobio Vlado Kovač.
Ono s čim se svi slažu, od članova do stručnjaka, da ovo nisu i posljednje nagrade koje će članovi P.A.S.-a osvojiti u budućnosti.
       

        Sama proslava je počela glasno i bučno jer su nastupali kuburaši iz Maruševca, a zatim smo pogledali dokumentarni film sniman njima u čast, a tema filma je bila baš deset godina njihovog rada. Nastupali su i muzičari, a dodijelila su se i priznanja svim dosadašnjim članovima. Na kraju, kao što se i priliči, sve se začinilo s krasnim druženjem i rezanjem prigodne torte.


Iz poznanstva sinjima još ću nadodati da su članovi P.A.S.-a i vrlo kvalitetni ljudi koji poštuju svoj kraj i svoje narječje te su sve predstave i u tom tonu napisane i odigrane te ih publika i zbog toga još bolje prihvaća. Moja suradnja s njima je naglašena u posljednjih tri godine pa su tako u Križevcima do sada gostovali tri puta u programu "Večer pod zvijezdama" s 5 odigranih predstava, zatim su sa mnom (Križevačka udruga pjesnika i pisaca -KUPP) išli u Istru, Koromačno i tamo su odigrali dvije predstave, a i u njihovom Prelogu smo zajedno postavili program "Istra u Međimurju" gdje su također odigrali jednu predstavu.


Suradnja s njima je iznimna jer su na sceni profesionalci, a van scene predragi prijatelji i to nisu samo moje riječi već svih onih s kojima su kroz ovih 10 godina surađivali.
Sve pohvale od srca idu svim članovima, a posebno Dejanu Novaku, Miljenki Setin, Barbari Novak, Vladi Kovaču i Božidaru Glavini.
Hvala im na prijateljstvu i suradnji.





















 

subota, 17. listopada 2015.

Izložba o hrvatskom jeziku i pismu

VERICA KOVAČ i STJEPAN RENDULIĆ,

gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci

HRVATSKI JEZIK 
knjige iz zbirke Stjepana Rendulića (bibliofil i kolekcionar)

HRVATSKO PISMO -glagoljica, 
radovi iz umjetničke radionice Verice Kovač (slikarica i keramičarka)

Petak, 16. listopada 2015.
       Tko bi rekao da će mi današnja izložba biti tako zanimljiva i edukativna te koliko se može dosta naučiti o hrvatskom jeziku i pismu u samo jednom, doduše malo podužem, otvaranju izložbe. Ova izložba je otvorena povodom mjeseca knjige i odmah da kažem da je pun pogodak.


      Svi znamo da naše prvo pismo koje nas je obilježilo i definiralo kao ozbiljan narod je glagoljica, ali ono što nisam znao je da je glagoljica trajala 1000 godina te da smo bili prvi narod koji je svoje crkvene obrede smio imati na svojem pismu, a to je pretpostavljate baš ta glagoljica. Do sada sam ja mislio da postoje 4 vrste ili pisma glagoljice no večeras na otvaranju naučih da ih ima 5.


      Kao što vidite ovo su samo neke "sitnice"(naučio sam i saznao još puno više) koje sam večeras naučio, a posjetom ove izložbe stvarno se može dobrano zabrazditi u našu povijest pisma i izaći s izložbe zadovoljni, ali i jako, jako ponosni.
Izložba je iznimno kvalitetna jer osim umjetničkih radova na temu glagoljice tu je i popriličan opus vrijednih izdanja knjiga koje obuhvaćaju mali ( s obzirom koliki broj knjiga ima gos. Stjepan u svojoj kolekciji), ali ozbiljan presjek kroz povijest izdavaštava na glagoljici.

       U uvodnom programu osim samih autora, govorili su nam i predstavili teme prof. Martina Valec Rebić i prof. Zoran Homen. Moderator je bila ravnateljica Marijana Žulj, dok čast otvaranja izložbe je pripalo gradonačelniku Križevaca, Branku Hrgu. Moram naglasiti i da ove izložbe ne bi bilo bez naše slikarice Bobe Csik koja je ustvari ovu izložbu i "dovela" u naš stari grad.