Pjerov 150. književni susret

 

Veliki jubilej u Križevcima: Pisac Pjer održao svoj 150. književni susret!

Križevci, 18. svibnja 2026. – „Tko bi rekao, je li itko mogao predvidjeti, a najmanje ja, da ću održati čak 150 književnih susreta u školama i vrtićima“, prepun dojmova izjavio je križevački književnik Josip Petrlić Pjer nakon još jednog uspješnog druženja s najmlađima.

Mreža Pjerovih književnih putovanja doista je impresivna. Svoje je autorske susrete do sada održavao u Crnoj Gori, Mađarskoj, Italiji te, naravno, najviše u Hrvatskoj. Njegove su priče i pjesme odjekivale brojnim gradovima: od Šibenika, Zagreba, Rovinja, Rijeke, Splita, Vele Luke, Osijeka, Blata i Korčule, pa sve do Sinja, Kaštela (u čak 5 od ukupno 7), Ogulina, Varaždina, Koprivnice, Bjelovara, Čazme, Samobora, Zaprešića, Preloga, Novog Marofa, Ivanca i barem još u 30 do 40 manjih mjesta širom domovine.

Svaki jubilarni susret nosi svoju posebnu lokaciju i priču. Tako je veliki 50. susret održan u čarobnom Rovinju, okrugli 100. susret u Samoboru, dok se ovaj povijesni, 150. književni susret odigrao u autorovim rodnim Križevcima.

Domaći teren za povijesni susret

Domaćin ovog velikog jubileja bila je Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci, a glavni akteri i naručitelji susreta bili su učenici prvog razreda Osnovne škole Ljudevita Modeca, predvođeni svojom učiteljicom Brankicom Salopek.

Ovaj susret imao je i snažnu osobnu notu jer je glavna tema bila Pjerova najnovija knjiga „Između Buđenja i Mašte“. Upravo je učiteljica Brankica Salopek potpisana kao lektorica ove zbirke, dok je za prekrasne vizuale zaslužan autorov najstariji sin Boris Petrlić, koji se istaknuo kao AI ilustrator knjige.

Pjesma, gluma i "S tikvom na glavi"

U dvorani knjižnice vladala je prava stvaralačka atmosfera. Pjer i prvašići zajedno su zaronili u čarobni svijet nove knjige:

• Pročitana je uzbudljiva priča „S tikvom na glavi“.
• Zajedno su recitirane vesele i poučne pjesme „Jutarnje ustajanje“ i „Baš me zanima“.
• Uglazbljeni dio susreta pretvorio se u pravu malu zabavu – uz gitaru i pjesmu pjevale su se poznate Pjerove autorske skladbe „4B“, „1, 2, 3 i naš Mravičak“ te, već tradicionalno, nezaobilazni hit „Zavrti svoj kišobran“.

Ovaj 150. susret još je jednom dokazao da Pjerove radionice nisu klasična predavanja, već živopisni scensko-glazbeni događaji koji u djeci bude ono najvažnije – maštu i trajnu ljubav prema pisanoj riječi.

Hvala Gradskoj knjižnici u Križevcima, učiteljici Brankici i sjajnim prvašićima na predivnom domaćinstvu, a našem Pjeru želimo još barem ovoliko susreta u godinama koje dolaze!

Grand Prix Festivala u Beču Pjeru

 Grand Prix u Beču: Veliki trijumf Josipa Petrlića Pjera na jubilarnom festivalu

Beč, 24.-26.travnja 2026.

U gradu koji stoljećima živi kao raskrižje kultura, hrvatska je riječ u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika Beč proteklog vikenda dobila svoj poseban prostor. Na jubilarnom 5. Hrvatskom pjesničkom festivalu „Beč u proljeće“, održanom 24. i 25. travnja 2026., naš istaknuti autor Josip Petrlić Pjer ostvario je nevjerojatan uspjeh, potvrdivši svoj status jednog od najistaknutijih suvremenih stvaratelja.

Gost iznenađenja koji je osvojio publiku

Već prve večeri festivala, u svečanom ambijentu Schlumberger Kellerweltena, organizatori su priredili poseban trenutak. Pjer se uz 23 pjesnika pred više od 70 posjetitelja pojavio kao Gost iznenađenja večeri u poetskom dijelu programa. Njegov nastup, prožet dubokom emocijom i specifičnim izričajem, bio je savršen uvod u ono što je uslijedilo – potpuno priznanje organizatora i kolega.

Najveće priznanje: Grand Prix festivala

Vrhunac festivala za križevačkog autora bio je trenutak dodjele nagrada, kada je Josip Petrlić Pjer proglašen dobitnikom Grand Prixa Festivala. Ova prestižna nagrada kruna je njegovog dugogodišnjeg rada, ali i odraz snažnog dojma koji je ostavio na ovogodišnjem jubilarnom susretu u Beču.

Jubilej „Između Buđenja i Mašte“

Drugog dana festivala, proslava se nastavila promocijom njegove 20. knjige pod naslovom „Između Buđenja i Mašte“. Pod stručnim vodstvom Marine Maras Parać, publika je u Rathausstraße imala priliku dublje upoznati Pjerov svijet modernih bajki i legendi, u kojem se stvarnost isprepliće sa snovima.

Poetska gradnja mostova u srcu Austrije

Poseban emotivni pečat festivalu dala je prisutnost konzula Mate Bačića, dok je pod sigurnim vodstvom organizatorice Ane Vrcić Oršolić stvorena atmosfera istinskog zajedništva. Pjer se, zajedno s ostalim pjesnicima, savršeno uklopio u ovu poetsku gradnju mostova između domovine i dijaspore.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je zajednički nastup ispred dvorca Schönbrunn, gdje su stihovi hrvatskih autora odjekivali povijesnim bečkim perivojem. Taj javni krik poezije, uz trajni trag ostavljen u Zborniku 2026, pokazao je da hrvatska riječ ne poznaje granice, ali i da itekako ima se s čime podičiti i što pokazati. 

Počasni gosti festivala: Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer

Počasni gosti ovogodišnjeg festivala bili su Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer, dvojica autora snažnog književnog i pjesničkog identiteta. Njihova prisutnost dala je festivalu dodatnu širinu, povezala bečki susret s prepoznatljivim autorskim glasovima iz širega hrvatskog kulturnog prostora i potvrdila da “Beč u proljeće” nije samo lokalni događaj, nego festival koji povezuje pjesnike, knjige, zavičaje i različite književne putove.

Najiskrenija zahvala i pohvala svima koji su ovaj dojmljiv festival organizirali, a posbeno Ani Vrcić Oršolić i Zoranu Cimdriću koji su o sudjelovanju Pjera kazali:  

Dragi Josip Petrlić Pjer

tvoje riječi ne čitaju se – one se osjećaju.

U njima je grad, ali i čovjek koji ga nosi u sebi, tiho i iskreno, između buđenja i mašte, baš kako i naslov tvoje knjige govori.

Beč je ovih dana bio više od pozornice – bio je prostor susreta, misli i duše, a tvoj „Kraljevski maštograd“ u njega se uklopio kao da je oduvijek tu pripadao.

Hvala ti što si bio dio ove priče, što si donio svoju riječ, svoju emociju i svoj pogled na svijet.

Takvi trenuci ostaju – ne samo zapisani, nego i utkani u ono što gradimo dalje.

Vidimo se opet, među stihovima i ljudima koji razumiju tišinu između riječi.

Ana i Zoran

                                                                           Ana i Zoran

Pjer počasni gost na 5. feastivalu poezije u Beču

 

Hrvatska riječ ispunila Beč: 24 pjesnika na 5. Hrvatskom pjesničkom festivalu “Beč u proljeće”

Ovdje je samo izdvojeni tekst, cijeli pročitajte na stranicama Tv Wien -Tv Beč, link ispod

https://www.tvbec.at/2026/04/27/24-pjesnika-bec-u-proljece-2026/  

BEČ · travanj 2026.

Peti Hrvatski pjesnički festival “Beč u proljeće” održan je u Beču 24. i 25. travnja 2026. godine, pretvarajući austrijsku prijestolnicu u mjesto susreta hrvatskih pjesnika, knjiga, glazbe, zbornika i zajedništva. Festival je okupio 24 pjesnika i autora, počasne goste Borisa Jovanovića Kastela i Josipa Petrlića Pjera, a prvoga dana u Schlumberger Kellerweltenu okupilo se više od 70 posjetitelja i gostiju. Posebnu snagu festivalu dala je Ana Vrcić Oršolić, predsjednica Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji, osnivačica i organizatorica festivala, koja je i ove godine povezala pjesnike, goste, program i hrvatsku riječ u jednu snažnu kulturnu priču.

“Beč u proljeće” ove je godine okupio 24 pjesnika i autora, više od 70 posjetitelja i gostiju na svečanom otvorenju te dvadesetak gostiju na promocijama knjiga drugoga dana. U dva festivalska dana poezija se čitala u Schlumberger Kellerweltenu, tijekom šetnje Schönbrunnom i u književnom programu s promocijama knjiga.

Dva dana hrvatske poezije u Beču

Peti Hrvatski pjesnički festival “Beč u proljeće” ove je godine donio program koji je spojio svečani kulturni okvir, pjesničke nastupe, glazbu, zajednički zbornik, šetnju Bečom i promocije knjiga. Festival je održan tijekom dva dana, 24. i 25. travnja 2026. godine, a već prvi dan pokazao je da je riječ o događaju koji je prerastao početnu ideju i postao prepoznatljivo mjesto susreta hrvatskih pjesnika u Austriji.

U gradu koji stoljećima živi kao raskrižje naroda, jezika i kultura, hrvatska je riječ tih dana dobila svoj poseban prostor. Nije to bio samo književni program u kojem su se izmjenjivali nastupi i čitanja. Bio je to susret ljudi koji u poeziji prepoznaju zavičaj, pamćenje, vlastiti put, ali i način da se u velikom europskom gradu ostane povezan s jezikom iz kojeg čovjek dolazi.

Prvi festivalski dan bio je posvećen svečanom otvorenju, glazbenom uvodu, čitanju pjesama u blokovima, susretu pjesnika i publike, domjenku, torti i glazbenom druženju. Drugi dan donio je opušteniju, ali jednako važnu festivalsku dimenziju: šetnju Schönbrunnom, čitanje pjesama u otvorenijem ambijentu, zajednički ručak u Rathausstraße 15 u središtu Beča te promocije dviju knjiga, Vlade Domazeta i Josipa Petrlića Pjera.

Svečano otvorenje u Schlumberger Kellerweltenu

Svečano otvorenje festivala održano je u petak, 24. travnja, u prostoru Schlumberger Kellerwelten, na adresi Heiligenstädter Straße 39, 1190 Wien. Ambijent poznatih bečkih podruma, ciglene arhitekture i svečanog prostora dao je festivalu posebnu atmosferu: toplu, kulturnu, dostojanstvenu i dovoljno intimnu da se u njoj poezija doista može čuti.

Program je započeo okupljanjem sudionika i gostiju, a poseban glazbeni okvir dao je Niko Lerner, glazbenik na violini. Njegov nastup nije bio samo uvod u večer, nego je otvorenju dao komornu, gotovo svečanu toplinu. U prostoru Schlumberger Kellerweltena zvuk violine spojio se s pjesničkom riječi i stvorio atmosferu u kojoj je festival od samog početka imao poseban ritam.

Prema procjeni organizatora, prvoga festivalskog dana u prostoru Schlumberger Kellerweltena okupilo se više od 70 posjetitelja i gostiju. Za pjesnički festival u iseljeničkom kulturnom prostoru ta brojka ima posebnu težinu, jer pokazuje da poezija, knjiga i hrvatska riječ u Beču imaju publiku koja želi doći, slušati, podržati autore i biti dio zajedničke kulturne večeri.

Posebnu važnost ovogodišnjem izdanju festivala dala je i prisutnost konzula Mate Bačića. Za kulturne događaje hrvatske zajednice u Austriji takva prisutnost nije samo protokolarna gesta. Ona pokazuje da se rad pjesnika, autora, organizatora i ljudi koji čuvaju hrvatsku riječ izvan domovine prepoznaje kao dio šire kulturne prisutnosti Hrvata u Austriji.

Počasni gosti: Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer

Počasni gosti ovogodišnjeg festivala bili su Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer, dvojica autora snažnog književnog i pjesničkog identiteta. Njihova prisutnost dala je festivalu dodatnu širinu, povezala bečki susret s prepoznatljivim autorskim glasovima iz širega hrvatskog kulturnog prostora i potvrdila da “Beč u proljeće” nije samo lokalni događaj, nego festival koji povezuje pjesnike, knjige, zavičaje i različite književne putove.

Pjerova “Između Buđenja i Mašte” – dvadeseta knjiga jednog stvaratelja

U 17:30 sati predstavljena je nova knjiga Josipa Petrlića Pjera “Između Buđenja i Mašte”. Promociju je vodila Marina Maras Parać, dajući predstavljanju toplinu i književni okvir dostojan autorove dvadesete knjige.

Pjerovo predstavljanje imalo je posebnu težinu jer nije bilo riječ samo o promociji jedne knjige, nego o obilježavanju opusa. Autorovo djelovanje proteže se kroz glazbu, kazalište, književnost, medije i organizaciju kulturnih događanja, a posebnu dimenziju njegova rada čini posvećenost djeci i mladima kroz projekt “Soba priča Lilipjer”.

Naslov “Između Buđenja i Mašte” opisuje prostor u kojem se Pjer kao autor kreće: između stvarnosti i snova, između iskustva i imaginacije, između onoga što čovjek zna i onoga što tek može naslutiti. Knjiga donosi priče koje su predstavljene kao moderne bajke i nove legende, priče koje pozivaju čitatelja da ponovno otkrije vlastitu začudnost i otvori vrata unutarnjih svjetova.

Upravo je zato Pjerova promocija bila prirodan dio festivala. “Beč u proljeće” nije strogo razdvajao poeziju i prozu, nego je pokazao da književnost živi u različitim oblicima. Pjesnik može biti pripovjedač, pripovjedač može nositi poetski ritam, a bajka može biti ozbiljan oblik govora o svijetu.

Posebna zahvala pripada Marini Maras Parać za vođenje promocije knjige Josipa Petrlića Pjera. Njezino predstavljanje dalo je večeri miran, topao i dostojanstven književni ton, povezujući Pjerov stvaralački put s temom mašte, snova i trajanja jedne autorske priče.

Na festivalu nastupila 24 pjesnika i autora

Ovogodišnji festival okupio je 24 pjesnika i autora. Dio njih bio je naveden u početnim programskim materijalima, dok je Ružica Miličević naknadno postala dio festivalske priče jer se u vrijeme pripreme popisa još nije znalo hoće li moći doći. Upravo takvi detalji pokazuju živu narav festivala: program se planira, ali se pravi susret uvijek dogodi među ljudima, u trenutku i u atmosferi koju nije moguće potpuno predvidjeti.

U festivalskim blokovima nastupili su: Ana Vrcić, Vlado Domazet, Lidija Sopjanac, Pejo Pejić, Đurđica Srebačić, Irena Kalan, Kata Bošnjak, Marica Mihac, Nadica Kološa, Zoran Jakuc, Iva Tarle, Zdenka Mlinar, Bosiljka Marković, Damir Mišetić, Ivka Mamić, Gordana Pirel Zejnilagić, Marina Maras Parać, Đurđica Gospočić, Ljiljana Brković Zorčić, Stjepan Kralj, Joso Živković – Soja, Boris Jovanović Kastel, Josip Petrlić Pjer i Ružica Miličević.

Ovaj popis ne predstavlja samo brojku. Iza svakog imena stoji vlastiti pjesnički svijet, vlastiti ritam, zavičaj, iskustvo i način na koji se riječ nosi pred publikom. Upravo u toj raznolikosti festival dobiva svoju snagu. Neki su stihovi dolazili iz intimnog prostora, neki iz zavičajne memorije, neki iz životne borbe, a neki iz onog posebnog osjećaja koji nastaje kada se čovjek nađe između domovine, iseljeništva i novog doma.

Zbornik “Beč u proljeće” kao trajni trag festivala

Jedan od najvažnijih dijelova ovogodišnjeg festivala bio je zbornik “Beč u proljeće – Zbornik 2026”. Zbornik je više od prateće festivalske publikacije. On je knjiga zajedništva, dokument jednog susreta i trajni trag pjesnika koji su se okupili u Beču.

Urednički i organizacijski rad oko zbornika posebno je važan jer se u njemu čuva ono što bi bez knjige ostalo samo u trenutku: imena autora, naslovi pjesama, različiti stilovi, jezici, ritmovi i pjesničke osobnosti. Kada se festival završi, zbornik ostaje kao dokaz da su se ti glasovi okupili, susreli i zajedno ostavili trag.