Predstavljena knjiga „Zagonetni tragovi“
.
HRVATSKE ŠUME - ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 304 | Godina XXVI. | Zagreb, travanj 2022. | ISSN 1330-6480
e-izdanje i tiskano izdanje
U Knjižnici Vrapče 7. ožujka predstavljena je vrijedna knjiga za djecu „Zagonetni tragovi“ koja je i maštovita i edukativna i praktična. Djelo je više naših autora, književnika Josipa Petrlića Pjera i Roberta Mlinarca kojima je stručnim savjetima uvelike pomogla naša kolegica iz UŠP Koprivnica Marina Juratović i akademska slikarica Sanela Đurinec Raič koja je knjigu obogatila prekrasnim ilustracijama.
Priče koje odvode u čaroban šumski svijet i stranice koje
nude praktično upoznavanje sa šumom s uputama za boravak u šumi djelo su
dvojice svestranih književnika, Križevčana Josipa Petrlića Pjera i
Zagrepčanca Roberta Mlinarca. Prelijepe ilustracije nacrtala je
zagrebačka akademska slikarica Sanela Đurinec Raič i ona je ta
koja šalje prvu poruku knjige. Njezina ilustracija na koricama koja prikazuje
otisak ljudskog dlana i otisak vučje šape poručuje da smo dio prirode baš kao i
bića koja moramo poštovati kako bismo svi zajedno živjeli u harmoniji. Djelo se
sastoji od dva glavna dijela.
Osam kratkih priča napisao je književnik za djecu i
odrasle Josip Petrlić Pjer koji je k tome i kantautor,
režiser, scenarist, novinar, radijski urednik i voditelj te rukometni trener.
On je tijekom predstavljanja u vrapčanskoj knjižnici prenio djeci važnu
ekološku poruku protkanu u svaku priču u „Zagonetnim tragovima“. Ukazao im je
na to kako šumske životinje koje vide na izloženim ilustracijama ne bi smjele
dolaziti u dodir s otpadom ljudi kojeg ponekad bezobzirno ostavljaju po šumi.
Taj je otpad slikarica Đurinec Raič na ilustracijama posebno istaknula bojom,
dok su šumske životinje prikazane sivom kako bi odaslala i dodatno vizualno
upozorenje. Iznimka je priča o vepru koji ne nalazi otpad već mačiće, što je
snažna poruka da se životinje koje normalno žive s čovjekom napuštanjem
bezobzirno dovode u životnu opasnost.
Osim mnoštva životinja, u većini priča prisutna je neka od drvenastih vrsta, tj. neka vrsta stabla ili grmlja. Cilj toga je potaknuti dječju znatiželju, tj. učiniti da ono poželi doznati kako izgleda bukva, a kako hrast. Uz to su u priče utkane crtice edukativnog karaktera koje se odnose na način na koji životinje žive. Tako imamo mladog vepra koji živi samačkim životom, krdo sastavljeno od ženki i mladunčadi koje predvodi snažna i iskusna baka, jamu koju je iskopao jazavac i jelena u potrazi za soli. Najsnažniju ekološku poruku ima priča o dabru koji zbog posljedica klimatskih promjena ne može u miru podići ni održavati svoju nastambu. Kroz veći dio priče provlači se sat koji otkucava i ponavlja da vrijeme za hvatanje u koštac s ovim globalnim problemom istječe. Sve su životinje u pričama antropomorfizirane pa međusobno komuniciraju i dolaze u razne konflikte i potom nalaze način kako ih riješiti i tako očuvati mir, a također i pomažu jedne drugima. Time se šalje poruka djeci i ujedno daju ideje kako komunicirati u stvarnim, svakodnevnim situacijama i to je najizraženiji dio svake priče.
U šumu spadaju zagonetni tragovi, a zagonetni su jer valja promisliti koja ih je životinja tamo ostavila. To poručuje dio knjige koji je napisao književnik Robert Mlinarec, urednik i prevoditelj pisane riječi. Na nekoliko stranica dao je pregršt korisnih informacija o šumama, o tome da se razlikuju po biljnom i životinjskom svijetu ovisno o klimi, njihovoj samoobnovi, šumarima koji određuju koja se stabla moraju posjeći te gdje i koje vrste saditi s naglaskom na to da oni nisu gospodari šuma, već su to životinje kojima je to dom, zatim o oznakama u šumi, gljivarima, motoristima koji nisu toliko dobrodošli među šumske stanovnike zbog zagađenja ispušnim plinovima i buke i dr. Vrlo su korisni naputci da je potrebno osloniti se na znalca kod branja gljiva, ali da je sigurno jesti pitome kestene, da treba unaprijed obavijestiti nekoga o svom posjetu šumi, da se u slučaju nezgode ili nesreće zove broj 112 pa treba dobro napuniti mobitel prije odlaska u šumu te da je mudro ponijeti bočicu vode sa sobom. Za sve poučno u knjizi uvelike je zaslužna suradnja književnika sa šumarskom stručnjakinjom Marinom Juratović, rukovoditeljicom Komercijalnog odjela UŠP Koprivnica, koja je napisala pogovor knjige i sudjelovala u predstavljanju. Pri tome valja istaknuti da Juratović ima dugogodišnje iskustvo kao šumska edukatorica u nastavi u sklopu programa „Škola u šumi, šuma u školi“.
Valja kazati i da su djeca na razne načine bila uključena u
predstavljanje knjige. Jedan je dječak dobio zadatak pročitati prvi dio priče o
zecu kojeg su sve druge životinje u šumi doživljavale kao napornog. Djeca koja
su željela odgovarala su na pitanja i pokazala zavidno znanje o općekorisnim
funkcijama šume. Malo su glumila stabla na vjetru, a naposljetku su zapjevala
s Petrlićem Pjerom koji im je na gitari odsvirao svoju pjesmu
o šarenom kišobranu. Za potpunu čaroliju trenutka pobrinula se supruga
Petrlića Pjera, Ljiljana, koja je uz to što je aktivno sudjelovala u
predstavljanju knjige izložila i svoje prelijepe malene diorame koje
uprizoruju prizore iz priča.
Da je riječ o pričama koje će biti zanimljive i koristiti
djeci, osim Marine Juratović, prepoznala je predsjednica
HKIŠDTa Silvija Zec koja je također sudjelovala na događaju.
Uz HŠD, ogranak Koprivnica, i HKIŠDT izdavanje „Zagonetnih tragova“ pomogli su
UŠP Koprivnica, Hrvatski lovački savez, stolarija i pilana Pečenec iz Kapele
Podravske i stolarija Jakopčin iz Malog Bukovca. Za kraj preostaje poželjeti da
ovaj tim razveseli djecu s još mnogo ovakvih maštovitih i edukativnih djela pa
ću citirati Roberta Mlinarca koji poručuje: „I da, u šumama žive patuljci i
vilenjaci, ali o tome nekom drugom zgodom…“
Literatura za djecu u službi šumske edukacije
Predstavljena knjiga „Zagonetni tragovi“
Tekst/foto: Marija Glavaš Knjiga za djecu „Zagonetni
tragovi“ Mali ekolog
http://casopis.hrsume.hr/pdf/304.pdf#page=40
Nema komentara:
Objavi komentar