Darko Pero Pernjak Križevčanima predstavio knjigu “American Bob”

 Darko Pero Pernjak Križevčanima 

predstavio knjigu “American Bob”

  29. studenoga 2017.inShare

American Bob novi je roman koprivničkog književnika Darka Pere Pernjaka, koji je predstavljen sinoć u čitaonici stručnih časopisa Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci. Sad već stalnom gostu Darku Peri Pernjaku te prisutnima pozdravnim riječima obratila se Marjana Janeš Žulj, ravnateljica Knjižnice,  dok je program moderirao poznati križevački pjesnik i pisac Josip Petrlić Pjer.

Roman America Bob istovremeno je fantastičan, političan i virtualan, koji se može čitati poput krimića, prije svega interaktivan, “Google” provjerljiv.  Iako ne oskudijeva antiutopijskim tj. distopijskim elementima, American Bob je, u prvom redu, društvena satira. Radnja se odvija u New Yorku, prostranstvima Second Life-a, Panami, Londonu, Ateni, Istanbulu, Tokiju itd. Bob kao glavni lik televizijske serije ”Demoliranje uživo” postaje slavna osoba i kada se čini kako je dostigao krajnji cilj; ostvarenje američkog sna; nepresušno bogatstvo i neprolaznu slavu, proživljava moralni pad, potom posve neočekivanu katarzu. Upoznaje ljubav svog života, leti svemirom …
U romanu su pojmovi poput bitcoina, avatara, odiashi-beya, youtubera i komunizma povezani na jedinstveni način koji će zacijelo privući pažnju čitatelja mlađih generacija.

 

 

  

  

   

  

  

  

 

Komentari

16. studeni 2017.

Dubrava: Josip Petrlić Pjer razveselio mališane

16. studenoga 2017.

Povodom mjeseca Hrvatske knjige križevački pjesnik i pisac Josip Petrlić Pjer sa svojom goščom, pjesnikinjom Mirjanom Bobanac posjetio je Dječji vrtić Dubrava održavši književni susret i predstavivši svoje dvije knjige za djecu “Bilogorske zgode” i “Domoljublje i trublje”.

Susret se odvijao u vrlo dinamičnom i razigranom tonu punom veselja i smijeha koji je nesputano odzvanjao cijelim vrtićem.
Ponovo se pokazalo da književnost itekako može, ali i mora, biti dio odrastanja djece od najmlađeg uzrasta. Iskreno prijateljstvo nadahnuto pisanom riječju između djece, teta u vrtiću i književnika je rođeno.
-Čitajmo, igrajmo se, rastimo!- poruka je Josipa Petrlića Pjera.

prigorski.hr
 http://prigorski.hr/dubrava-josip-petrlic-pjer-razveselio-malisane/

9. KOLJNOFSKI KNJIŽEVNI SUSRETI I - PETROVO SELO, KOLJNOF - MAĐARSKOJ

video zapis svih sudionika 

https://www.youtube.com/watch?v=5XOhEjvObP8&fbclid=IwAR2SgX9MK3FqBZZCEo-2a4VVu39P1UvQ1y1czCRsDT1R84Ah5hiTM5Or7qQ

Ovo je objavio Hrvatski glasnik, ali samo za prvi dan za Petrovo selo

https://www.facebook.com/Hrvatskiglasnik/posts/882417001907780

od 9.-13. studeni 2017.

9. KOLJNOFSKI KNJIŽEVNI SUSRETI I U PETROVOM SELU

Ovo je jur deveti put da se hrvatski književniki doputuju k Gradišćanskim Hrvatom i u različiti seli gostuju, predstavljajući vlašće djelovanje, upoznavajući kraje i aktivnosti naših ljudi. Tako su prošloga četvrtka u okviru ovoga projekta zašli u Petrovo Selo, Božica Brkan, Darko Pero Pernjak, Josip Petrlić Pjer i Siniša Matasović, dok druga ekipa prvi dan je uz ostalo održala predstavljanje zbornika svih dosadašnjih književnih susretov u Koljnofu. U Petrovom Selu gosti su štali iz svojih djel, pogledali su naše znamenitosti i nisu se mogli dovoljno načuditi, koliko svega hrvatskoga se najde ovde, daleko od matične zemlje. Poiskan je grob i pjesnika Lajoša Škrapića, a Josip Petrlić Pjer održao je u Dvojezičnoj školi nepozabljivu uru hrvatskoga jezika i književnosti.
Timea Horvat/ Hrvatski glasnik/ MCC

 

 Objavio prigorski.hr 

http://prigorski.hr/clanovi-drustva-hrvatskih-knjizevnika-sudjelovali-knjizevnim-susretima-madarskoj/

Članovi Društva hrvatskih književnika sudjelovali na književnim susretima u Mađarskoj

  15. studenoga 2017. Križevci,j

Članovi Društva hrvatskih književnika posjetili su Mađarsku u sklopu 9. Koljnofskih susreta koji su trajali četiri dana, a održavali su se u  Petrovom selu i u Koljnofu.
Održani su književni susreti, gostovanja u školama, okrugli stol i radionica prevođenja s hrvatskog na mađarski jezik,a križevačkom pjesniku i piscu Josipu Petrliću Pjeru prevedene su tri pjesme.

U sklopu programa održani su posjeti muzeju, jedinstvenom križnom putu te posjet dvorcu Esterhazy.
Od hrvatskih književnika na ovom književnom susretu sudjelovali su predsjednik DHK Đuro Vidmarović, Tomislav Bilosnić, Darko Pero Pernjak, Božica Brkan, Nikša Krpetić, Josip Petrlić Pjer, Nenad Piskač, Siniša Matasović, Zoran Bošković, Ive Baričić i Miljenko Brezak.

http://www.bozicabrkan.com/9-koljnofski-knjizevni-susreti/
Božica Brkan

9. Koljnofski književni susreti

Teško je ne ostati ushićen pred činjenicom da još postoje te male oaze hrvatskoga jezika poput tvrđave o čije su se zidove razbijali brojni vihori i nedaće. Negdje su bedemi čvrsti, a negdje stoje još samo kao tužni svjedoci nekadašnje žilavosti, zapisao je Đuro Vidmarović o stanju u Gradišću, i s mađarske i s austrijske strane, a podijeljenome već stotinu godinu, gdje se osobito poslije pada željezne zavjese i otvaranjem EU-granica posljednjih godina zorno iskazuje neprirodna ispresjeckanost i gdje se i nakon pola tisućljeća pamte više ili manje velike seobe pred Turcima i još, kako rado kažu, stari jezik, koji je u austrijskome dijelu i standardiziran.

Hrvatski književnici na kraju gostovanja u Koljnofu s domaćinom Franjom Pajrićem: slijeva nadesno Darko Pero Pernjak, Nikša Krpetić Nenad Piskač, Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Josip Petrlić Pjer, Siniša Matasović, Božica Brkan i Zoran Bošković / Fotografija Miljenko Brezak

Objavljen i zbornik Susreta

Iduće godine početkom studenoga nadamo se ponovnom susretu hrvatskih književnika iz Hrvatske, ali i iz Mađarske, Austrije i Slovačke na jubilarnim 10. Koljnofskim književnim susretima. Nedavni, 9. Koljnofski književni susreti od 9. do 12. studenoga 2017. – meni treći – bili su mi najljepši i najsadržajniji dosad, a na njima su iz Hrvatske sudjelovali Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Brkan, Nikša Krpetić, Zoran Bošković, Miljenko Brezak, Nenad Piskač, Darko Pero Pernjak, Josip Petrlić Pjer i Siniša Matasović, iz Austrije Jurica Ćenar, Herbert Gassner, Doroteja Zeichmann i Ana Šoretić, iz Mađarske Timea Horvat, Šandor Horvat te, dakako, Franjo Pajrić, duša događanja te njegov ustrajni organizator i sponzor.

Poslije predstavljanja zbornika Koljnofskih književnih susreta i svoga rada u Petrovu Selu književnici s domaćinima iz Hrvatske samouprave  / Fotografija Miljenko Brezak

Nije nevažno, uz Maticu hrvatsku i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj i druge brojne organizacije, ove se godine prvi put u tome nizu skromno javlja i Društvo hrvatskih književnika, iako su kroz desetljeće gradišćanskim Hrvatskim u pohode dolazili brojni uglednih njegovi članovi i intelektualci.

Moslavčani u Petrovu Selu: Božica Brkan i kamen s Moslavačke gore s natpisom doseljenja / Fotografija Miljenko Brezak

Ubaštinjavanje

S velikim veseljem ističem i kako je prvi put u izdanju Čakavske katedre Šopron, Matice hrvatske Šopron, Udruge Hrvati i ENC GRAH Kume objavljen i zbornik Svi naši književni susreti 1. (radovi inspirirani hrvatskim književnim susretima u Koljnofu), zamišljen već od prvoga susreta, koji je predložio opravo Đuro Vidmarović, danas predsjednik DHK, koji je izuzetno pridonio da se gradišćanski književnici i gradišćanska književnosti prepoznaju ne samo u cijelome Gradišću nego i u domovini i da se prepoznatljivo ubaštine u nacionalnu hrvatsku književnost.

Predsjednica Hrvatske Samouprave u Petrovu Selu Ana Škrapić Timar u Hiši vridnosti pokazuje rajnglu u kojoj je donedavno kuhala njezina svekrva / Fotografija Božica Brkan

Zbornik s uvodom Franje Pajrića predstavlja Timeu Horvat, Lajoša Škrapića, Eneriku Bijač, Božicu Brkan, Anu Šoretić, Doroteju Zaichmann tođ. Lipković, Đuru Vidmarovića (s usporedbom Koljnofa u razmaku od prvoga posjeta 1974. do danas!), Igora Šipića, Tomislava Marijana Bilosnića, Marka Gregura, Juricu Ćenara, Nenada Piskača, Josipa Paladu, Herbert Gassnera, Božidara Glavinu, Darka Peru Pernjaka, Šandora Horvata i Nikšu Krpetića. U očekivanome nastavku trebali bi uslijediti književnici koji su se također susretali poput Nikole Benčića, Ernesta Fišera, Petera Tyrana, Nevenke Nekić, Milana Frčka, Drage Čondrića, Mile Pešorde, Dragutina Pasarića, Roberta Mlinarca, Mladena Levaka i drugih.

Josip Petrić Pjer u školi u Petrovu Selu / Fotografija Miljenko Brezak

Gost i Veleposlanik RH u Mađarskoj dr. sc. Mladen Andrlić

S obzirom na različite, i stare i nove podijeljenosti kako unutar Hrvata u Mađarskoj, zatim Hrvata u Austriji, tako i gradišćanskih Hrvata, dobrodošao je u Koljnof ili mađarski Kópháza, i dolazak hrvatskoga veleposlanika u Mađarskoj dr. sc. Mladena Andrlića sa suradnicima kako ne bi ubrzano dalje slabile nejake veze sa starom domovinom, budući da, pojednostavljeno, osim sentimentalnih, uglavnom u novim naraštajima i nema motiva niti prema zemlji niti prema jeziku, te se asimilacija, kojoj je pridodana i globalizacija, nesmiljeno nastavlja. Da se veze Hrvatske i Hrvata izvan domovine i kad su to samo još starim korijenima osnaže, dobrodošao je svaki pokušaj a pogotovo hvalevrijedan poput Koljnofskih književnih susreta.

Njihove ekcelencije veleposlanici u Budimpešti dr. Mladen Andrlić i sada predsjendik DHK Đuro Vidmarović ispred hrvatskoga Kulturnog doma u Koljnofu / Fotografija Božica Brkan

Ovogodišnji Koljnofski književni susreti imali su bogati program. Na početku su se književnici iz Hrvatske, prema dobrom običaju posljednjih godina, podijelili u dvije grupe te je jedna gostovala u Petrovom Selu ili mađarski Szentpéterfa najprije na književnoj večeri predstavivši zbornik, a drugi dan gostujući u školi – u Petrovu Selu gostovao je Josip Petrlić Pjer, a iz koljnofske grupe u Velikom Borištofu Nikša Krpetić – te obišavši selo gdje su se Petrovišćani odnosno Hrvatska samouprava na čelu s predsjednicom, inače ravnateljicom (dvojezične!) škole Anom Škrapić Timar, ravnatelj kulturnog doma Rajmund Filipovits, Andrija Handler i književnica i zamjenica glavne urednice Medijskog centra Cratica Timea Horvat, mogli pohvaliti s više novosti.

S okrugloga stola o pučkom kazaliđtu kao čuvaru nacionalnoga jezika, hrvatkoga u Austriji i Mađarskoj / Fotografija Božica Brkan

Primjerice, novootvorenom Hišom vridnosti (svojevrsnim muzejom, koji su financirali iseljenici u SAD, koji su ondje sačuvali i dio ponovno vraćenih etnopredmeta), Križnim putem podignutim uz seosku crkvu i groblje čije postave govore hrvatski, petrovinskim, a koji su financirale same lokalne obitelji, svaka svoju postaju. Sjajno je spoj tradicije i modernih mozaika osmislio sombatelski umjetnik Tibor Takács. U Savaria muzeum Szombathely čuva se od vremena kada mu je ravnatelj bio kolega književnik dr. Sandor Hrvat originalna kožna mapa iz 1854. s najstarijim slikama moslavačke nošnje, a Akvarele Sandora Erdödyja iz 1837. objavio je kao mapu Muzej Moslavine, 2002. Sjetila sam se toga kada su me Petrovišćani zaista iznenadili – kamenom.

Stomatolog, ugostitelj, vozač i nadahnuto čuvar baštine te sponzor književnih susreta dr. Franjo Pajrić / Fotografija Božica Brkan

Početkom 2017. u selo je dovezen spomen-kamen iz Moslavine, na kojem je na hrvatskom i mađarskom upisano kako se 1546. lita prvi put spominju Hrvati u Petrovom Selu. Turki su Moslavinu zauzeli 1545. lita, zato su se stanovniki preselili u Petrovo Selo, koje je pripadalo Varoškoj (Eberau) gospoščini, čiji su vlasniki isto Erdödijevi bili.

Iako napisana mađarski, hrvatska prezimena još živa i na grobljima: brački kamen za pjesnika Lajoša Škrapića / Fotografija Božica Brkan

Književnici su se poklonili i preminulome važnom petrovoselskom pjesniku Lajošu Škrapiću, Skrapits Lajosz (1938 – 2016) na čijem spomeniku od bračkoga kamena uklesani su pjesnikovi stihovi: Rodni kraj Pinčeva draga,/ krilo, gajbica, ljubavi,/ Ganul sam se mlad od praga,/ dojt ću, kad me moć ostavi.
U Koljnofu su se kolege poklonile sjeni književnika Ferdinanda Šinkovića, Mihovila Nakovića i Mati Sinkoviću, a u Vedešinu je pak svijeću zapalio Đ. Vidmarović kolegi kajkavskpm pjesniku i župniku Pavi Horvatu.

Ana Šoretić govori o pučkim kazališnim grupama po gradišćanskim austrijskim selima/ Fotografija Božica Brkan

Okrugli stol o pučkom teatru kao čuvaru kulture lokalne zajednice
Koljnofska grupa književnika predstavila je zbornik i tri knjige izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića, kao uvod u književno obilježavanje 70. rođendana Bilosnića i Vidmarovića, koje je popratilo i sjajno muziciranje lokalnoga tamburaškog sastava Putujuća duša iliti Bondersölj, gostiju iz Beča Dubrovačkih kavalira, te hrvatskih pjesnika-glazbenika Nikše Krpetića i Josipa Petrlića Pjera. Kad se spoje prim, bugarija, mandoline, gitara…, pjeva se hrvatska pjesma, jačka.

Siniša Matasović iskoristio je priliku da se provoza u minimorisu Timee Horvat i da to ovjekovječimo ? Fotografija Miljenko Brezak

Književnici su također s mjesnim amaterima uvježbali improviziranu predstavu Ljubav nas veže i spaja, koju su i odigrali za sve, a kao uvod u subotnji okrugli stol posvećen temi Pučki teatar kao čuvar kulture lokalne zajednice.
Ana Šoretić sjajno je predstavila višedesetljena iskustva seoskih amaterskih kazališnih skupina iz Burgenlanda, njezine iz Celindorfa, zatim iz Klimpa, Mjenova, a pridružili su joj se Timea Horvat govoreći o kazalištima i skečima s druge, ugarske/mađarske strane – Petrovu Selu, Židanu, Koljnofu itd.

Književno-prevoditeljskom radionicom do dobrih prijevoda?

Novinarski i književnoradoznalo raspitivanje kod Rajmunda Filipovitsa o nedavno podignutome Križnome putu / Fotografija Miljenko Brezak

Sve se vrednijom i važnijom pokazuje i već nekoliko godina ustaljena Književno–prevoditeljska radionica odnosno prevođenje recentnih književnih radova, najčešće pjesama, s hrvatskog na mađarski, na njemački, uvjetno na gradišćanski hrvatski, sa gradišćanskog hrvatskog na hrvatski standard ili dijalekt. Prvenstveno se želi motivirati mlade sa simetričnom dvojezičnošću, koji su završili studij u Hrvatskoj ili još studiraju kao i hrvatske gradišćanske spisatelje.
Teško je očekivati da će uskoro iz radionice odmah poniknuti majstori poput Zóltana Csuke koji je (i Krležu!) prevodio s hrvatskoga na mađarski ili Envera Čokalovića koji je s mađarskoga prevodio na hrvatski, ali svakako pridonose približavanju hrvatske i mađarske odnosno gradišćanske književnosti te, nikad se ne zna, možda i (što bolje!) prevedenim knjigama.

Od najstarije zastave do mise na starome jeziku

Samo dio hrvatskih književnika iz Mađarske, Austrije i Hrvatske poslije prevodilačke radionice: slijeva nadesno Timea Horvat, Jurica Ćenar, Darko Pero Pernjak, Božica Brkan, Herbert Gassner i Josip Petrlić Pjer / Fotografija Miljenko Brezak

Uz drugo, književnici su posjetili i Viteški dvorac Esterházy u danas austrijskom Forchtensteinu, a nekad ugarskom mjestu Fraknó s najvećom privatnom zbirkom oružja te navodno najstarijom hrvatskom zastavom iz 1647. godine.

Pun dom publike za priliku da se vidi i čuje nešto na hrvatskome jeziku / Fotografija Miljenko Brezak

Književnici su također prisustvovali misi u baroknoj župnoj crkvi Majke Božje Koljnofske, gdje se inače održavaju proštenja na Malu Gospu. Iako se glavnina služi na mađarskom, popijeva se na starom hrvatskom. Jačka, pjesma nas je održala, njojzi hvala. Još, iako je zbog blizine granice sve više onih koji i s mađarskoga istoka doseljavaju kupujući zemlju i gradeći kuće samo da bi bili bliže poslu u Austriji.
I najobičnijeg se majstora čeka i po pola godine, jer ne dospijevaju od posla u susjeda, tuže se i u Petrovu Selu, gdje je stanje nešto bolje možda i zbog veće udaljenosti od većega grada, dok Koljnofu prijeti, nagađaju, da ga uskoro kao predgrađe proguta Šopron. A već su sada, dodaju, dvostruko manjina. Doduše s dvojezičnim natpisima, poput čuvarnice za vrtić ili cintir za groblje.

Iz koljnofske amaterske kazališne predstave: domaćini i gosti književnici iz Hrvatske / Fotografija Božica Brkan

Dok razgledamo selo sa 2200 stanovnika i s muzejom, školom, općinom, hrvatskim kulturnim domom, gostinjcem Levandom našega domaćina Franje Pajrića, doznajemo kako Koljnof ima i crkvu sv. Martina, svoga i zaštitnika cijeloga Gradišća, kojem se god slavi dakako na Martinje i pečenim gusjim stegnima, kako u Koljnofu kažu batacima, dakako s crvenim zeljem, slatkastim na austrijsku i mađarsku kuhinju.

Noćni pogled na dio čudesnoga dvorca Esterhazy s navodno najstarijom hrvatskom zastavom / Fotografija Božica Brkan

Timea Horvat/ Hrvatski glasnik /MCC
PUČKI TEATAR KAO ČUVAR KULTURE LOKALNE ZAJEDNICE - OKRUGLI STOL U KOLJNOFU
U okviru Koljnofskih književnih susretov treći dan, minula subota se je začela u Koljnofu s prevoditeljskom djelaonicom, pri koj su sudjelovali učitelji, novinari, i hrvatskogovoreći aktivisti iz drugih područjev žitka. Otpodne u kulturnom domu pri okruglom stolu se je pominalo o amaterskom kazališću, što je i dandanas veliko bogatstvo sa živimi teatri u Koljnofu, Petrovom Selu i Hrvatskom Židanu. I po ovom djelovanju je gradišćanska regija jedinstvena. Sve nazočne je pozdravio glavni organizator dr. Franjo Pajrić, kot i prof. Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, i domaći liktar Franjo Grubić, a priredbu su svojom nazočnošću uveličali i novi veleposlanik RH u Budimpešti, Mladen Andrlić ter prvi savjetnik Maja Rosenzweig Bajić. Gradišćanka književnica iz Austrije Ana Šoretić, održala je predavanje, a na kraju i čestitala jubilarom na 70. rodjendanu Đuri Vidmaroviću kot i Tomislavu Marijanu Bilosniću. Večer je prošao pri slobodnom druženju i u gledanju filma "Svetac, zločinac i dvorska luda".