Znali sve životinje u šumi i sve boje, jedini nije znao Pjer.

 

KNJIŽEVNI SUSRET NA Dječjem odjelu i Igraonici Gradske knjižnice "Franjo Marković" Križevci

1.travanj 2022. 

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige, 9. rođendana kampanje Čitaj mi i proslave Dana Grad Križevci ugostili smo u Dječjoj igraonici dječjeg pisca Josipa Petrlića Pjera sa novom knjigom "Zagonetni tragovi".

#čitajmi

- Kakvo posebno druženje, književni susret, sa djecom u igraonici GK Franjo Marković, Križevci. Vrtjeli smo kišobran jasno i glasno, bili glumci filmski. Znali sve životinje u šumi i sve boje, jedini nije znao Pjer.

Čitali i prepričavali priče iz knjige "Zagonetni tragovi"

Literatura za djecu u službi šumske edukacije

 

Predstavljena knjiga „Zagonetni tragovi“

.

HRVATSKE ŠUME - ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 304 | Godina XXVI. | Zagreb, travanj 2022. | ISSN 1330-6480

e-izdanje i tiskano izdanje 

 U Knjižnici Vrapče 7. ožujka predstavljena je vrijedna knjiga za djecu „Zagonetni tragovi“ koja je i maštovita i edukativna i praktična. Djelo je više naših autora, književnika Josipa Petrlića Pjera i Roberta Mlinarca kojima je stručnim savjetima uvelike pomogla naša kolegica iz UŠP Koprivnica Marina Juratović i akademska slikarica Sanela Đurinec Raič koja je knjigu obogatila prekrasnim ilustracijama.

 

Kada barem nakratko dobiješ priliku promijeniti svakodnevicu i „šmugnuti“ makar nakratko u neko drugo mjesto gdje te ne čekaju uobičajene obveze, osjetiš zadovoljstvo. Ako ti tamo vrijeme protekne bezbrižno jer znaš da te nitko neće ocjenjivati, a k tome si pozvan malo povikati i zapjevati i još naučiti nešto korisno, odlaziš s tog mjesta ispunjen i veseo. Tako su proveli ponedjeljak prijepodne mali ekolozi koji pohađaju OŠ grofa Janka Draškovića u Zagrebu 7. ožujka 2022. godine. Gostovali su u Knjižnici Vrapče gdje im je predstavljena knjiga „Zagonetni tragovi“. 

Priče koje odvode u čaroban šumski svijet i stranice koje nude praktično upoznavanje sa šumom s uputama za boravak u šumi djelo su dvojice svestranih književnika, Križevčana Josipa Petrlića Pjera i Zagrepčanca Roberta Mlinarca. Prelijepe ilustracije nacrtala je zagrebačka akademska slikarica Sanela Đurinec Raič i ona je ta koja šalje prvu poruku knjige. Njezina ilustracija na koricama koja prikazuje otisak ljudskog dlana i otisak vučje šape poručuje da smo dio prirode baš kao i bića koja moramo poštovati kako bismo svi zajedno živjeli u harmoniji. Djelo se sastoji od dva glavna dijela. 

Osam kratkih priča napisao je književnik za djecu i odrasle Josip Petrlić Pjer koji je k tome i kantautor, režiser, scenarist, novinar, radijski urednik i voditelj te rukometni trener. On je tijekom predstavljanja u vrapčanskoj knjižnici prenio djeci važnu ekološku poruku protkanu u svaku priču u „Zagonetnim tragovima“. Ukazao im je na to kako šumske životinje koje vide na izloženim ilustracijama ne bi smjele dolaziti u dodir s otpadom ljudi kojeg ponekad bezobzirno ostavljaju po šumi. Taj je otpad slikarica Đurinec Raič na ilustracijama posebno istaknula bojom, dok su šumske životinje prikazane sivom kako bi odaslala i dodatno vizualno upozorenje. Iznimka je priča o vepru koji ne nalazi otpad već mačiće, što je snažna poruka da se životinje koje normalno žive s čovjekom napuštanjem bezobzirno dovode u životnu opasnost. 

Osim mnoštva životinja, u većini priča prisutna je neka od drvenastih vrsta, tj. neka vrsta stabla ili grmlja. Cilj toga je potaknuti dječju znatiželju, tj. učiniti da ono poželi doznati kako izgleda bukva, a kako hrast. Uz to su u priče utkane crtice edukativnog karaktera koje se odnose na način na koji životinje žive. Tako imamo mladog vepra koji živi samačkim životom, krdo sastavljeno od ženki i mladunčadi koje predvodi snažna i iskusna baka, jamu koju je iskopao jazavac i jelena u potrazi za soli. Najsnažniju ekološku poruku ima priča o dabru koji zbog posljedica klimatskih promjena ne može u miru podići ni održavati svoju nastambu. Kroz veći dio priče provlači se sat koji otkucava i ponavlja da vrijeme za hvatanje u koštac s ovim globalnim problemom istječe. Sve su životinje u pričama antropomorfizirane pa međusobno komuniciraju i dolaze u razne konflikte i potom nalaze način kako ih riješiti i tako očuvati mir, a također i pomažu jedne drugima. Time se šalje poruka djeci i ujedno daju ideje kako komunicirati u stvarnim, svakodnevnim situacijama i to je najizraženiji dio svake priče.  

U šumu spadaju zagonetni tragovi, a zagonetni su jer valja promisliti koja ih je životinja tamo ostavila. To poručuje dio knjige koji je napisao književnik Robert Mlinarec, urednik i prevoditelj pisane riječi. Na nekoliko stranica dao je pregršt korisnih informacija o šumama, o tome da se razlikuju po biljnom i životinjskom svijetu ovisno o klimi, njihovoj samoobnovi, šumarima koji određuju koja se stabla moraju posjeći te gdje i koje vrste saditi s naglaskom na to da oni nisu gospodari šuma, već su to životinje kojima je to dom, zatim o oznakama u šumi, gljivarima, motoristima koji nisu toliko dobrodošli među šumske stanovnike zbog zagađenja ispušnim plinovima i buke i dr. Vrlo su korisni naputci da je potrebno osloniti se na znalca kod branja gljiva, ali da je sigurno jesti pitome kestene, da treba unaprijed obavijestiti nekoga o svom posjetu šumi, da se u slučaju nezgode ili nesreće zove broj 112 pa treba dobro napuniti mobitel prije odlaska u šumu te da je mudro ponijeti bočicu vode sa sobom. Za sve poučno u knjizi uvelike je zaslužna suradnja književnika sa šumarskom stručnjakinjom Marinom Juratović, rukovoditeljicom Komercijalnog odjela UŠP Koprivnica, koja je napisala pogovor knjige i sudjelovala u predstavljanju. Pri tome valja istaknuti da Juratović ima dugogodišnje iskustvo kao šumska edukatorica u nastavi u sklopu programa „Škola u šumi, šuma u školi“.  

Valja kazati i da su djeca na razne načine bila uključena u predstavljanje knjige. Jedan je dječak dobio zadatak pročitati prvi dio priče o zecu kojeg su sve druge životinje u šumi doživljavale kao napornog. Djeca koja su željela odgovarala su na pitanja i pokazala zavidno znanje o općekorisnim funkcijama šume. Malo su glumila stabla na vjetru, a naposljetku su zapjevala s Petrlićem Pjerom koji im je na gitari odsvirao svoju pjesmu o šarenom kišobranu. Za potpunu čaroliju trenutka pobrinula se supruga Petrlića Pjera, Ljiljana, koja je uz to što je aktivno sudjelovala u predstavljanju knjige izložila i svoje prelijepe malene diorame koje uprizoruju prizore iz priča. 

Da je riječ o pričama koje će biti zanimljive i koristiti djeci, osim Marine Juratović, prepoznala je predsjednica HKIŠDTa Silvija Zec koja je također sudjelovala na događaju. Uz HŠD, ogranak Koprivnica, i HKIŠDT izdavanje „Zagonetnih tragova“ pomogli su UŠP Koprivnica, Hrvatski lovački savez, stolarija i pilana Pečenec iz Kapele Podravske i stolarija Jakopčin iz Malog Bukovca. Za kraj preostaje poželjeti da ovaj tim razveseli djecu s još mnogo ovakvih maštovitih i edukativnih djela pa ću citirati Roberta Mlinarca koji poručuje: „I da, u šumama žive patuljci i vilenjaci, ali o tome nekom drugom zgodom…“

 Literatura za djecu u službi šumske edukacije Predstavljena knjiga „Zagonetni tragovi“ 

Tekst/foto: Marija Glavaš Knjiga za djecu „Zagonetni tragovi“ Mali ekolog

http://casopis.hrsume.hr/pdf/304.pdf#page=40

 

Zagonetni tragovi u Gimnaziji u Sesvetama

1. SESVETE-DANAS.HR
 
2. KULTURA
 
3. OSTALA DOGAĐANJA

PREDSTAVLJENI DJEČJA KNJIGA ZAGONETNI TRAGOVI, 

TE ILUSTRACIJE IZ KNJIGE

Autor: Borko Samec

 

Objavljeno: 26.3.2022. 10:07:17

Foto: Ostvarenje

Dječja knjiga Zagonetni tragovi autora Josipa Petrlića Pjera predstavljena

 je sinoć u gimnazijskoj polivalentnoj dvorani zajedno s ilustracijama koje je

 za tu knjigu izradila sesvetska akademska slikarica Sanela Đurinec Raič.

U ovoj knjizi usmjeravaju se čitatelji na očuvanje naših šuma i u njima životinja. 

Kroz priče se djeci a i odraslima skreće pozornost na tragove koji ljudi ostavljaju u šumi, 

iako tim tragovima nije tamo mjesto. No, životinje su ih iskoristile na zanimljiv i simboličan način. 

Upravo je takav pristup autora zanimljiv put kako se djecu može uputiti na očuvanje naših šuma i krajolika, 

te upoznati se sa životinjskim tragovima. 

Uz knjigu koju je predstavio sam autor, svoje ilustracije u vidu izložbe crteža predstavila je naša sugrađanka 

Sanela Đurinec Raič, inače voditeljica Ostvarenja, koja je pri tom organizirala za nazočnu djecu

 interaktivnu radionicu ilustriranja njihovih doživljaja priča iz knjige. 

Također bili su izloženi skulpturalni radovi na tematiku knjige Ljiljane Petrlić.

Podravski list

 

JOSIP PETRLIĆ PJER: 

ŽELIMO POTAKNUTI OČUVANJE ŠUMA

Ukazala mi se prilika da se književno izrazim te da na taj način pridonesem očuvanju naših šuma, ali i okoliša. Htjeli smo utjecati na djecu, ljude i sve nas, ali ne iz pozicije da nešto ne smiju, jer zabrane česti budu kontraproduktivne, već da čitatelj sam uoči da nešto nije u redu - rekao je Petrlić Pjer

HRT i Zagonetni tragovi

 "ZAGONETNI TRAGOVI" 

snimani u Šumariji u Koprivnici, 

 21.3.2022.

popraćeni na  HRT 4 u programu emisije Županijska panorama  studio Čakovca

dogovorite književne susrete

 

DOGOVORITE KNJIŽEVNI SUSRET

    KNJIŽEVNE susrete sa 

 Josipom Petrlićem Pjerom, književnikom za djecu i odrasle, 

možete dogovoriti 

za vrtiće i škole 

           i knjige Josipa Petrlića Pjera,  koje Vas zanimaju, 

možete NARUČITI  na 

mail    pjerkz@gmail.com

mob.      091 517 5681        

   bibliografiju pogledajte na

http://kuppkz.blogspot.com/p/nasi-uradci.html)

  (šaljemo vam poštom, a plaćate pouzećem)

O Zagonetnim tragovima Drava.info

U POVODU SVJETSKOG DANA ŠUMA PREDSTVALJENA KNJIGA ZA DJECU  I ODRAŽANA AKCIJA SADNJE HRASTA LUŽNJAKA

18.3.2022. 16:50

 

Tomislav Matijašić

https://drava.info/2022/03/foto-u-povodu-svjetskog-dana-suma-predstavljena-knjiga-za-djecu-i-akcija-sadnje-hrasta-luznjaka/?fbclid=IwAR3aFKn_MRZu7QEY9XgoGamFWhXgQH_EBN6rQDHjnZS-cJS_73gWMQdjzMI

“Zagonetni tragovi” naziv je nove knjige za djecu autora Josipa Petrlića Pjera i Roberta Mlinarca koja je povodom Svjetskog dana šuma predstavljena danas u prostorijama Uprave šuma Koprivnica.

Kako je to rekao Josip Petrlić Pjer, knjiga je rezultat krasne suradnje Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog društva s dvojicom pisaca.

– Ja se već barem 45 godina trudim da iz šume izvadim ono što nije dobro i što tamo ne bi trebalo biti. Kod prve suradnje prošle godine pružila mi se prilika da se književno izrazim te da tako pridonesem očuvanju ne samo šume, već cjelokupnog okoliša. Prva knjiga je bila “Priče iz šuma”, a u ovoj smo dali nešto sasvim drugo – htjeli smo utjecati na djecu i ljude, ali ne iz pozicije da nešto ne smiju ili moraju. Priče su vrlo zanimljivog naziva poput “Vjeverica i crveni kaput”, koncipirane su na način da čitatelj sam uoči što nije u redu, a ne da mu mi nešto zabranjujemo – objasnio je. Pošto je riječ o knjizi za djecu važne su i ilustracije, nastavio je, a ovoga puta naslikala ih je magistra umjetnosti Sanela Đurinec Raič, dok je knjiga tiskana od bezdrvnog papira. Uz to, suautor Robert Mlinarec napisao je zaseban dio priče o svim učesnicima šume – planinarima, šumarima, šetačima i izviđačima te je dao presjek kako se oni u šumi trebaju ponašati.

Marina Juratović, predsjednica Hrvatskog šumarskog društva ogranka Koprivnica, nastavila je kako su šume uz vodu naš najvažniji prirodni resurs, a šumarski kadrovi pokušavaju šumarsku struku približiti široj javnosti.  

– Najvažnije je šumarstvo i šume približiti djeci, važno ih je od najranijeg djetinjstva poučavati koliko je šuma važna i koliko je to naše nacionalno blago – istaknula je i otkrila kako društvo provodi i projekt u školama i vrtićima kroz koje djeci približava šume.  Ipak, šume i životinje je najmlađima ponekad teško objasniti, no to će im olakšati upravo nova knjiga, spomenula je.

– Ona nam je daleko najveća pomoć od svih dosad korištenih knjiga. Na duhovit i jednostavan način djeci približava šumu uz našu dodatnu stručnu pomoć. Svaka pripovijetka šalje poruku, svaka je izuzetno edukativna, govori nam i o tome da je šuma zelena tvornica i da u njoj vrijede drugačija pravila. Mi smo u šumi gosti – kazala je. Spomenimo i da je današnje predstavljanje knjige bilo tek jedna od akcija povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma. Naime, suradnjom društva i HGSS-a u šumskom predjelu Zovje nedaleko Piškornice održana je akcija sadnje hrasta lužnjaka. – Akcijom nastavljamo zajedničku suradnju i obilježavamo taj dan. 6. travnja u Galeriji Mijo Kovačić održat će se i predstavljanje knjige Zvonimira Ištvana o 65 godina postajanja društva – otkrila je.

Marko Šašek ispred Odjela za proizvodnju i uzgajanje šuma objasnio je detalje akcije sadnje. – Posadili smo 6.000 sadnica hrasta lužnjaka na površini od jednog hektra, samim time svaki od sudionika dobio je zadatak da stručno i pravilno posadi više šumskih sadnica. Postupak se odvijao na način da se iskopala jamica, biljka se stavila u tlo i dobro se ugazila rahlom zemljom. Bilo bi idealno da tijekom vikenda padne i kiša pa da početkom vegetacije biljke prolistaju – zaključio je.

Spomenimo i da su članovi HGSS-a dronom Hrvatskih šuma iz zraka fotografirali akciju.