izložba SLIKA i izložba RADOVA, a tema "ANĐELI"

"ANĐELI POSVUDAŠNJI"

IZLOŽBA SLIKA 

ZDRAVKA ŠABARIĆA iz Đurđevca

i

"ADVENT - vrijeme radosnog iščekivanja Božića"

IZLOŽBA RADOVA 

Jadranke Šogorić, Karmen Dragač, Mire Tribuson i Tamare Vrhovec

7. prosinac 2015.

Gradska knjižnica Franjo Marković, Križevci

        Mislim da jedna od boljih tema u danima uoči Božića je teme "Anđeli". Stvarnost užurbanosti i površnosti doživljaja nas nemilosrdno nosi tijekom cijele godine i ne daje nam baš priliku da se na ovakav senzibilno prihvatljiv način dotaknemo ove iznimno važne teme. Kao djeca u anđele vjerujemo jer su nam ona čarobna i donekle imaju doticaja sa stvarnošću što djeca najiskrenije osjećaju bez bilo kakve ograde, a s godinama odrastanja, ako smo skloni preispitivanju života i nekih životnih prijelomnica, tada znamo da svatko od nas ima svoga anđela.
         Večeras smo se svi koji smo bili na otvorenju ovih izložbi, osjećali anđeosko čarobno i dobro. Čarobnost nismo tražili kao što često biva, u bajkama ili mašti, već smo došli na izložbu i našli je u slikama Zdravka Šabarića i ovog četverca spretnih i domišljatih ruku.

     Program je počeo malom glazbenom čarolijom harmonike, brača i violine, a nastavio se s vođenjem programa ravnateljice knjižnice Marijane Žulj. Izložbu radova je predstavila Danijela Zagorec, a izložbu slika Zoran Homen, a sam čin otvaranja izložbe je pripao dogradonačelniku grada Križevaca Tomislavu Katanoviću.
      Ono što moram istaknuti jer mi je važno, a često se na ovakvim izložbama zanemari, je to da je visoki nivo izložbenog postava i nivo samog predstavljanja istog bio kvalitativno izjednačen.

       Osim što je bilo puno nas koji smo htjeli biti nazočni na samom otvaranju izložbi gotovo u "punom sastavu" smo se ostali još dugo poslije otvaranje izložbe i družiti.
        Čestitke idu ovaj puta stvarno svima, od Marijane kao organizatorice pa do građana grada Križevaca koji su prepoznali razlog za dolazak.

Izložba - ŽIDOVI U KRIŽEVCIMA

Gradski muzej Križevci, utorak 1. prosinca 2015.

 “Židovi u Križevcima – povijest, značaj i naslijeđe”

 Osobno bih vam vrlo malo ili gotovo ništa mogao govoriti ili reći o ljudima židovske zajednice koji su u Križevcima živjeli do kraja drugog svjetskog rata. Te godine su  u stvari bileprekretnica, ali negativnom smislu, jer prije drugog svjetskog rata u Križevcima je živjelo 142 pripadnika zajednice, a poslije rata ih je ostalo samo 18, na žalost svi ostali su bili pobijeni od strane tadašnjih vlasti što je katastrofalno i s ljudske strane, ali i društveno -ekonomske za cijeli naš grad.

Ono što znam i što je neprikosnoven dokaz njihovog, tada potpunog asimiliranja u društvo, su zgrade koje i dan danas imaju iznimno značajnu ulogu u funkcioniranju, ali i izgledu grada.Ono što me čini optimističnim je odnos i spremnost da se te zgrade uredovno održavaju, te da tako i u daljnjim vremenima pričaju povijest svojih vlasnika, naših tadašnjih, iznimno važnih građana.

Veliki dio razumskog i civiliziranog ponašanja spram istine i povijesti grada smo večeras mogli vidjeti na izložbi "Židovi u Križevcima" koju je organizirao Gradski muzej na čelu sa kustosom Zoranom Homenom. Bilo bi vrlo neukusno u ovom slučaju spomenuti samo njega jer u ovom slučaju zasluge za ovakav dojmljiv postav i način prezentacije su zaslužni i mnogi drugi. Nezamjenjiv doprinos su dali i Dejan Pernjak, Ljiljana Dobrovšak, Dr. sc. RENEE WEISZ-MALEČEK rođena Križevčanka kćerka prof. Adele Weis i dr. medicine Đure Weisa koja je još  jedna od samo dvoje živućih članova tadašnje židovske zajednice i koja ulaže velike napore da zapiše i zabilježi što više podataka iz toga vremena.

Znam da pišem činjenično samo onako na napreskokce jer u stvari jako malo znam, no zato su si organizatori dali truda i tiskali su katalog (knjigu) istog naslova kako se zove i izložba i unutra iznijeli sve podatke od kada je počelo naseljenje židova u ove naše krajeve, koliko ih je u kojim razdobljima bilo, koja i kakva je njihova uloga bila u društvu, s čime su se bavili i još poprilično puno podatka do kojih se do sada došlo.

Moram reći da je sam postav izložbe na viskom, bolje reći, zavidnom nivou od odabira samih izložaka, broja izložaka pa do respektabilnog i primjerenog prikaza. Veličina i potvrda da je židovska zajednica ostavila dubok i neizbrisiv trag u ovom gradu potvrdili su svojim dolaskom i sami posjetitelji, naime večeras je svih pet prostorija galerije gotovo bilo premalo za primiti sve njih što me je kao građanina Križevaca jako razveselilo.

Dobra tema, odlična prezentacija, puno stručnog truda i zalaganja je dovela do toga da grad i građani Križevaca mogu biti i više nego ponosni.
Moderator programa je bio prof. Zoran Homen, a potrebu da nam po nešto kažu su imali i zaslužili uz Zorana Homena i Ljiljana Dobrovšak, rabin Luciano Moše Prelević, zamjenik gradonačelnika Tomislav Katanović i Renee Weisz Maleček koja je i službeno otvorila izložbu.