IZ TISKA IZAŠAO PJEROV 18 NASLOV
17.studeni 2024.
U samo jedanaest godina bibliografije križevački pisac Josip Petrlić Pjer uspio je objaviti 18 naslova što za djecu (12 naslova) što za odrasle. U studenom ove godine mu je iz tiska izašla slikovnica "Sportske avanture plavog konjića" koju je ilustrirala Ljiljana Petrlić i upravo prije Božićnih blagdana mu je "stigao" i roman "The return of the morning swimmer" koji je na engleski preveo prof. Josip Žulj.
Ovo je Pjeru prvi roman preveden na engleski s time da već ima knjigu "47 zrna- 47 graines de fantasie" koja je objavljena dvojezično. Uz hrvatski drugi jezik je francuski i tu knjigu minijatura mu je otkupila i ima je u svojem fundusu Shaksepare and company knjižara iz Pariza.
Zanimljivost je da je Pjer prvo objavio prijevod romana na engleski, a tek za koji dan će mu stići i original pod nazivom "Pisac kojeg su gledali kako piše" (upravo je u tisku).
I dalje je nakldanik Pjerovih knjiga Soba priča Lilipjer iz Križevaca, a lektorica i urednica Snježana Babić Višnjić, predsjednica HDK za djecu i mlade. Grafički dizajn i pripremu za tisak potpisuje Robert Mlinarec.
Radnja romana se odvija u Supetru i na otoku Braču i opisuju ga kao savršena nježna fantastika s time da ima elemente putopisa, povijsnih činjenica (Ivan Rendić), bajke za odrasle i sve drugo što kvalitetan, moderan i originalan roman mora sadržavati pa i dodanu vrijednost da služi za promociju turizma.
U hrvatskoj verziji jedan od urednika je i Zdenko Balog.
Roman koji
je pred nama rezultat je nakupljanja slojeva autorova iskustva preko životnih
okolnosti koje su ga postupno oblikovale i na koncu definirale. Nagon za
pisanjem ponukao je autora da zakorači preko granica poznatog mu svijeta i
otisne se u pustolovinu bez čvrstih prostorovremenskih koordinata u polje gdje
nam je jedino uporište za narativno putovanje vjera u autora. ”Povratak
jutarnjeg plivača” osobna je ispovijest o pripovjedačevu predanju pozivu koji
izmiče lakom definiranju. Promišljanje o umjetničkom poslanju na ovom svijetu
odvodi nas u podzemlje, u tamu koja skriva trenutke u kojima nastaju umjetnička
djela i koji su najčešće poznati samo onima koji stvaraju u takvim prostorima
daleko od očiju javnosti, što je u ovom romanu metaforički prikazano kao tajanstveni
kiparski atelijer. A potraga za nestalom suprugom, kao dodatni sloj priče,
potraga je za stalno izmičućom muzom koju napokon pronalazi na mjestu susreta
sa svojim čitateljima. Ti čitatelji, pak, posve u duhu našeg vremena,
vrijednost će spisatelja, točnije svoje zanimanje za njega, procjenjivati ne
prema onome o čemu i kako piše nego prema tome koliko im je zanimljiv tijekom
stvaralačkog procesa… Tako strukturirana priča postavlja više pitanja nego što
nudi odgovora, ali je valja pozorno iščitati kao etapu na putu trajne potrage
za vlastitim identitetom i mjestima koja su i danas, u ovo tehnološko doba, međugeneracijska
susretišta srodnih senzibiliteta.
Nema komentara:
Objavi komentar