Hrvatska riječ ispunila Beč: 24 pjesnika na 5. Hrvatskom pjesničkom festivalu “Beč u proljeće”
Ovdje je samo izdvojeni tekst, cijeli pročitajte na stranicama Tv Wien -Tv Beč, link ispod
https://www.tvbec.at/2026/04/27/24-pjesnika-bec-u-proljece-2026/
BEČ · travanj 2026.
Peti Hrvatski pjesnički festival “Beč u proljeće” održan je u Beču 24. i 25. travnja 2026. godine, pretvarajući austrijsku prijestolnicu u mjesto susreta hrvatskih pjesnika, knjiga, glazbe, zbornika i zajedništva. Festival je okupio 24 pjesnika i autora, počasne goste Borisa Jovanovića Kastela i Josipa Petrlića Pjera, a prvoga dana u Schlumberger Kellerweltenu okupilo se više od 70 posjetitelja i gostiju. Posebnu snagu festivalu dala je Ana Vrcić Oršolić, predsjednica Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji, osnivačica i organizatorica festivala, koja je i ove godine povezala pjesnike, goste, program i hrvatsku riječ u jednu snažnu kulturnu priču.
“Beč u proljeće” ove je godine okupio 24 pjesnika i autora, više od 70 posjetitelja i gostiju na svečanom otvorenju te dvadesetak gostiju na promocijama knjiga drugoga dana. U dva festivalska dana poezija se čitala u Schlumberger Kellerweltenu, tijekom šetnje Schönbrunnom i u književnom programu s promocijama knjiga.
Dva dana hrvatske poezije u Beču
Peti Hrvatski pjesnički festival “Beč u proljeće” ove je godine donio program koji je spojio svečani kulturni okvir, pjesničke nastupe, glazbu, zajednički zbornik, šetnju Bečom i promocije knjiga. Festival je održan tijekom dva dana, 24. i 25. travnja 2026. godine, a već prvi dan pokazao je da je riječ o događaju koji je prerastao početnu ideju i postao prepoznatljivo mjesto susreta hrvatskih pjesnika u Austriji.
U gradu koji stoljećima živi kao raskrižje naroda, jezika i kultura, hrvatska je riječ tih dana dobila svoj poseban prostor. Nije to bio samo književni program u kojem su se izmjenjivali nastupi i čitanja. Bio je to susret ljudi koji u poeziji prepoznaju zavičaj, pamćenje, vlastiti put, ali i način da se u velikom europskom gradu ostane povezan s jezikom iz kojeg čovjek dolazi.
Prvi festivalski dan bio je posvećen svečanom otvorenju, glazbenom uvodu, čitanju pjesama u blokovima, susretu pjesnika i publike, domjenku, torti i glazbenom druženju. Drugi dan donio je opušteniju, ali jednako važnu festivalsku dimenziju: šetnju Schönbrunnom, čitanje pjesama u otvorenijem ambijentu, zajednički ručak u Rathausstraße 15 u središtu Beča te promocije dviju knjiga, Vlade Domazeta i Josipa Petrlića Pjera.
Svečano otvorenje u Schlumberger Kellerweltenu
Svečano otvorenje festivala održano je u petak, 24. travnja, u prostoru Schlumberger Kellerwelten, na adresi Heiligenstädter Straße 39, 1190 Wien. Ambijent poznatih bečkih podruma, ciglene arhitekture i svečanog prostora dao je festivalu posebnu atmosferu: toplu, kulturnu, dostojanstvenu i dovoljno intimnu da se u njoj poezija doista može čuti.
Program je započeo okupljanjem sudionika i gostiju, a poseban glazbeni okvir dao je Niko Lerner, glazbenik na violini. Njegov nastup nije bio samo uvod u večer, nego je otvorenju dao komornu, gotovo svečanu toplinu. U prostoru Schlumberger Kellerweltena zvuk violine spojio se s pjesničkom riječi i stvorio atmosferu u kojoj je festival od samog početka imao poseban ritam.
Prema procjeni organizatora, prvoga festivalskog dana u prostoru Schlumberger Kellerweltena okupilo se više od 70 posjetitelja i gostiju. Za pjesnički festival u iseljeničkom kulturnom prostoru ta brojka ima posebnu težinu, jer pokazuje da poezija, knjiga i hrvatska riječ u Beču imaju publiku koja želi doći, slušati, podržati autore i biti dio zajedničke kulturne večeri.
Posebnu važnost ovogodišnjem izdanju festivala dala je i prisutnost konzula Mate Bačića. Za kulturne događaje hrvatske zajednice u Austriji takva prisutnost nije samo protokolarna gesta. Ona pokazuje da se rad pjesnika, autora, organizatora i ljudi koji čuvaju hrvatsku riječ izvan domovine prepoznaje kao dio šire kulturne prisutnosti Hrvata u Austriji.
Počasni gosti: Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer
Počasni gosti ovogodišnjeg festivala bili su Boris Jovanović Kastel i Josip Petrlić Pjer, dvojica autora snažnog književnog i pjesničkog identiteta. Njihova prisutnost dala je festivalu dodatnu širinu, povezala bečki susret s prepoznatljivim autorskim glasovima iz širega hrvatskog kulturnog prostora i potvrdila da “Beč u proljeće” nije samo lokalni događaj, nego festival koji povezuje pjesnike, knjige, zavičaje i različite književne putove.
Pjerova “Između Buđenja i Mašte” – dvadeseta knjiga jednog stvaratelja
U 17:30 sati predstavljena je nova knjiga Josipa Petrlića Pjera “Između Buđenja i Mašte”. Promociju je vodila Marina Maras Parać, dajući predstavljanju toplinu i književni okvir dostojan autorove dvadesete knjige.
Pjerovo predstavljanje imalo je posebnu težinu jer nije bilo riječ samo o promociji jedne knjige, nego o obilježavanju opusa. Autorovo djelovanje proteže se kroz glazbu, kazalište, književnost, medije i organizaciju kulturnih događanja, a posebnu dimenziju njegova rada čini posvećenost djeci i mladima kroz projekt “Soba priča Lilipjer”.
Naslov “Između Buđenja i Mašte” opisuje prostor u kojem se Pjer kao autor kreće: između stvarnosti i snova, između iskustva i imaginacije, između onoga što čovjek zna i onoga što tek može naslutiti. Knjiga donosi priče koje su predstavljene kao moderne bajke i nove legende, priče koje pozivaju čitatelja da ponovno otkrije vlastitu začudnost i otvori vrata unutarnjih svjetova.
Upravo je zato Pjerova promocija bila prirodan dio festivala. “Beč u proljeće” nije strogo razdvajao poeziju i prozu, nego je pokazao da književnost živi u različitim oblicima. Pjesnik može biti pripovjedač, pripovjedač može nositi poetski ritam, a bajka može biti ozbiljan oblik govora o svijetu.
Posebna zahvala pripada Marini Maras Parać za vođenje promocije knjige Josipa Petrlića Pjera. Njezino predstavljanje dalo je večeri miran, topao i dostojanstven književni ton, povezujući Pjerov stvaralački put s temom mašte, snova i trajanja jedne autorske priče.
Na festivalu nastupila 24 pjesnika i autora
Ovogodišnji festival okupio je 24 pjesnika i autora. Dio njih bio je naveden u početnim programskim materijalima, dok je Ružica Miličević naknadno postala dio festivalske priče jer se u vrijeme pripreme popisa još nije znalo hoće li moći doći. Upravo takvi detalji pokazuju živu narav festivala: program se planira, ali se pravi susret uvijek dogodi među ljudima, u trenutku i u atmosferi koju nije moguće potpuno predvidjeti.
U festivalskim blokovima nastupili su: Ana Vrcić, Vlado Domazet, Lidija Sopjanac, Pejo Pejić, Đurđica Srebačić, Irena Kalan, Kata Bošnjak, Marica Mihac, Nadica Kološa, Zoran Jakuc, Iva Tarle, Zdenka Mlinar, Bosiljka Marković, Damir Mišetić, Ivka Mamić, Gordana Pirel Zejnilagić, Marina Maras Parać, Đurđica Gospočić, Ljiljana Brković Zorčić, Stjepan Kralj, Joso Živković – Soja, Boris Jovanović Kastel, Josip Petrlić Pjer i Ružica Miličević.
Ovaj popis ne predstavlja samo brojku. Iza svakog imena stoji vlastiti pjesnički svijet, vlastiti ritam, zavičaj, iskustvo i način na koji se riječ nosi pred publikom. Upravo u toj raznolikosti festival dobiva svoju snagu. Neki su stihovi dolazili iz intimnog prostora, neki iz zavičajne memorije, neki iz životne borbe, a neki iz onog posebnog osjećaja koji nastaje kada se čovjek nađe između domovine, iseljeništva i novog doma.
Zbornik “Beč u proljeće” kao trajni trag festivala
Jedan od najvažnijih dijelova ovogodišnjeg festivala bio je zbornik “Beč u proljeće – Zbornik 2026”. Zbornik je više od prateće festivalske publikacije. On je knjiga zajedništva, dokument jednog susreta i trajni trag pjesnika koji su se okupili u Beču.
Urednički i organizacijski rad oko zbornika posebno je važan jer se u njemu čuva ono što bi bez knjige ostalo samo u trenutku: imena autora, naslovi pjesama, različiti stilovi, jezici, ritmovi i pjesničke osobnosti. Kada se festival završi, zbornik ostaje kao dokaz da su se ti glasovi okupili, susreli i zajedno ostavili trag.
Nema komentara:
Objavi komentar