Moj intervju PODRAVSKI LIST

14|                                                                   PODRAVSKI LIST 26. KOLOVOZA 2019.

JOSIP PETRLIĆ PJER, DOBITNIK GRADSKE NAGRADE ZA KULTURU

BIO JE GLAZBENIK, RATNIK I INKASATOR, A PJESME ZA DJECU ULAZE MU U LEKTIRU

Pjer radi na objavi čak pet novih knjiga, među kojima je i priča o dječaku Štatutku:

 - Mislim da sam stvorio zaštitni lik Križevaca

Na moju sreću, a neki bi rekli za kaznu, imam ambicija da budem talentiran u puno toga i život mi je dozvolio da se u određenim periodima i posvetim tim talentima – reći će skromno Josip Petrlić Pjer dok sjedimo u Hedoninom Choco baru, jedinom gradskom ka iću u koji zalazi.

Malo je reći da se radi o iznimno svestranu čovjeku. Jedan križevački novinar kazao je kako bi se o njegovu životu moglo napisati pet romana.

U trećem razredu osnovne škole počeo je pisati pjesme i do 19. godine napunio dvije bilježnice. Potom ih je spalio. 

U vojsci je zarađivao pišući ljubavna pisma drugim vojnicima za njihove cure. Dvadeset godina bio je klavijaturist i menadžer najpoznatijeg križevačkog sastava, Sedmica benda, s kojim je proputovao pola Europe. Od 1991. do 1995 bio je u ratu. Neke od posljedica su PTSP i invalidska mirovina. Radio je kao inkasator i dao je otkaz kad je dobio prvoga od trojice sinova, postao je „domaćica“. Bio je urednik i novinar. Bavio se atletikom i rukometom, bio je u trenerskoj ekipi koja je RK KTC u deset godina iz četvrte dovela u prvu ligu. U 40. godini vratio se književnosti. U zadnjih šest godina objavio je sedam knjiga, a ima spremnih još 14. 

Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle, napisao je tri drame. Osnovao je Križevačku udrugu pjesnika i pisaca, kojoj se u kratkome roku pridružilo 50-ak književnika, neki i iz Dubrovnika. Njegove pjesme triput su bile u inalu krapinskog festivala kajkavske popevke. Snimio je CD i nekoliko videospotova. 

U Kaštelima kod Splita ove je godine uspostavljen Književni tjedan s Josipom Petrlićem Pjerom, koji će biti tradicionalan. To će biti jedini festival nazvan po živućem podravsko-prigorskom piscu, i to u Dalmaciji, premda Pjer piše i na kajkavskom. Nedavno je dobio godišnju nagradu Grada Križevaca za kulturu. Član je Hrvatskog društva skladatelja, Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnika za djecu i mlade. Među ostalim. Njegova djela za djecu ušla su u uži izbor za školsku lektiru. I sad vi recite što je Josip Petrlić Pjer.

Ove godine u Kaštelima kod Splita održan je Književni tjedan s Josipom Petrlićem Pjerom, koji će postati tradicionalan

- Nekako sam svakih pet godina mijenjao profesiju. Kad se nečemu posvetim, onda sam 100 posto 'unutra', sve do trenutka kad vidim da više ne mogu napredovati. Onda se posvetim nečemu drugome. Recimo, s bendom sam u Zagrebu svirao u svim hotelima osim u Sheratonu. Bili smo po Austriji, Njemačkoj, u Roterdamu… Nakon 20 godina u tome poslu dao sam i prošao sve što sam mogao - veli Pjer dok otpija kavicu. Tada se, nastavlja, dogodio veliki preokret. - Odlučio sam prekinuti glazbenu karijeru, a u to doba, 2002. godine, Križevci su proslavljali 750. rođendan. Ponukan željom da gradu nešto poklonim, u dva sata napisao sam 12 kitica pjesme, glazbu i aranžman. Vidio sam da mi dobro ide i vratio sam se pisanju – kaže Pjer. Počeo je potom raditi na dva fronta - pisao je pjesme za domaće estradnjake, što nije smatrao nečim vrijednim pažnje u umjetničkom smislu, ali je donosilo prihode, a s druge strane počeo je stvarati pravi književnički opus. Piše i za djecu i za odrasle, a veli kako se najbolje osjeća u društvu djece. - Zašto? Vrlo jednostavno – kod njih nema 'muljanja', dodvoravanja, nema očekivanoga, sve je vrlo iskreno. Doista uživam kad gostujem po školama i vrtićima te komuniciram s djecom i čitam im svoje pjesme, no tu mora biti interakcije - ima me i na stolu i pod stolom – i to ne zato da bih se djeci svidio, nego da bih im pokazao da je kreativnost važna, da je važno biti svoj.  Nenametljiv, ali svoj – objašnjava Pjer. U ovome trenutku radi na izdavanju pet naslova koji su spremni za tisak, među kojima su roman za odrasle i četiri knjige za djecu. - Roman za odrasle Nedovršeni rukopis neka je vrsta eksperimenta, bez radnje i likova, ne pišem o ljubavi, ne pišem o vjeri, želim da se čitatelj sa mnom ne složi, da bude komunikacije, a ne monologa. Počinje rečenicom: Mrtav sam.  Jedna od knjiga za djecu događa se upravo ovdje, u Choco baru, to je bajka o autističnom dječaku u kojoj se ne zna gdje prestaje mašta i počinje stvarnost. Tu surađujem s gradskom udrugom osoba s invaliditetom, koji su prepoznali moj koncept kao dobar. Druga je o dječaku Štatutku, koji živi u bilikum-dvorcu na tri kata s vrapcem starim 767 go dina, kao i Križevci, i oni skupa idu u povijest te predstavljaju poznate likove. U prvoj priči, a planiram ih objaviti pet, to je naš izumitelj Marcel Kiepach, koji bi, da nije umro u 21. godini života, bio u rangu Nikole Tesle.     - Nadam se da sam stvorio lik koji će biti zaštitni znak Križevaca za dugo vremena – pripovijeda Pjer. Kaže kako mu je pisanje potreba, kao jelo. - Svaki dan nešto napišem, ali ne znači da će to i ostati. Evo, sinoć sam napisao četiri kartice, a možda ću zadržati tri rečenice. Dosad sam napisao oko 900 pjesama za odrasle, ali od njih ću ukupno objaviti možda 70 pjesama. Cilj nije količina i ne povodim se za književnicima koji su izdali desetke knjiga, ali od prve rečenice u prvoj do zadnje rečenice u zadnjoj nisu se pomaknuli, nisu napredovali – zaključuje Josip Petrlić Pjer. (hš)

NATJEČAJ ŠTATUTKO

KRIŽEVAČKA UDRUGA PJESNIKA I PISACA
KUPPP

organizira

NATJEČAJ

Tema natječaja:

ILUSTRACIJA  LIKOVA

za priču Josipa Petrlića Pjera

"ŠTATUTKO I MARCEL KIEPACH"

Prvenstveno osmisliti lik Štatutka, starca vrapca i Bilikum dvorca na tri kata (tri čupa, skupa).

Zahtjevnost:

Ilustracija mora imati istodobno i povijesni i moderan izgled.

Lik Štatutka mora biti simpatičan, ali nikako karikaturalan. U pozadinskoj temi ilustracije obavezno vizure grada Križevaca.

Ilustracija mora biti u boji.

Objašnjenje:

Treba na mail pjerkz@gmail.com poslati jednu(1) ilustraciju u boji.

Rad odabranoga autora omogućit će autoru da bude ilustrator minimalno jedne do pet knjiga o Štatutku. (Detalji suradnje prema dogovoru.)

Svi zainteresirani ilustratori molim da se za tekst priče i sve važne dodatne informacije jave na mail pjerkz@gmail.com ili samom autoru knjige Josipu Petrliću Pjeru.   

Ovo je jedinstvena prilika da s Pjerom osmislite lik koji će stoljećima predstavljati grad Križevce.

Natječaj je otvoren dok god ne pristigne rad koji će se u potpunosti uklopiti ili stopiti s pričom. 

Presjednik KUPP-a

Josip Petrlić Pjer

Ovako je izgledalo pročelje dvorca obitelji  Kiepach

Slika bilikuma, samo za orijentaciju za dvorac u priči

Moj intervju za Akademija Art

http://akademija-art.hr/2019/07/23/josip-petrlic-pjer-dobitnik-nagrade-grada-krizevaca-za-djelovanje-u-kulturi-na-sto-je-iznimno-ponosan/

http://akademija-art.hr/category/pano/intervju/

Josip Petrlić Pjer dobitnik je Nagrade grada Križevaca za djelovanje u kulturi na što je iznimno ponosan

 23/07/2019

AKADEMIJA ART

Obožavam raditi književne susrete, obožavam biti i na sceni, ali obožavam i puno vremena provoditi u samoći i razmišljanju. Pisanje mi sve to omogućava.

Križevčanin Josip Petrlić Pjer osobito je zanimljiva osoba. O poznatom knijiževniku, pjesniku, pisacu za djecu, skladatelju, sportskom i kazališnom djelatniku, glazbenom članu popularnog sastava, ovogodišnjem dobitniku Nagrade grada Križevaca za djelovanje u kulturi, hrvatskom branitelju i inom Pjerovom radu doznajte u intervjuu Marijane Šatrak

Za početak recite nam nešto o sebi za čitatelje Akademije Art?

Vrlo je teško i nezahvalno govoriti o sebi, zapravo o svom književnom i inom radu u kulturi, a da čitatelju ne zvučim pretenciozno. Još je problem što za to samo predstavljanje, kao pisac, imam na raspolaganju samo nekolikom rečenica, no pokušati ću.

Moje je ime Josip Petrlić Pjer živim u Križevcima, bio sam branitelj i poprilično mnogo stvari me zanima. Dvadeset godina sam svirao u popularnoj križevačkom sastavu s međunarodnim iskustvom No7 band ili kako su nas zvali Sedmica band. Nakon te karijere okušao sam se kao skladatelj i objavio svoj nosač zvuka Ja sem pajdaš s naslovnom pjesmom Križevci moj su grad. Objavio sam nekoliko spotova. Bio sam u nekoliko glazbenih festivala član ili predsjednik žirija. Kao i mnogi ljudi i mene je privlačio radio te sam na radio Križevcima bio urednik i voditelj dvosatne kontakt emisije s gostima u živo  I ja sam tu, koja je išla 4,5 godina i imala je 143 emitiranja.

Osnovao sam svoju Udrugu KUPP i postavio diljem Lijepe naše pregršt raznolikih programa. Potom sam se zainteresirao za kazalište te sam napisao i postavio na scenu par predstava i monodramu Moja PTSP priča, koju sam, na moje zadovoljstvo, imao priliku postaviti i u Tivoliju u Ljubljani. Istodobno sam i trinaest godina bio i trener, pomoćni trener, sl. predstavnik u RK KTC Križevci. I napokon sam se počeo zdušno i postojano baviti s onim što me uvijek privlačilo i čemu sam se uvijek vračao, a to je pisanje.

Obožavam raditi književne susrete i do sada sam „odradio“ 62 susreta i to u školama i vrtićima od Kaštela, preko Rovinja do Varaždina. Kažu da sam izvrstan i neponovljiv jer spajam kazališnu scenu, glazbenu i književnu. Dobije se prava i jedinstvena interakcija.

Za ovu godinu, povodom Dana grada Križevaca, dobitnik sam Nagrade grada Križevaca za djelovanje u kulturi na što sam iznimno ponosan.

Kada ste počeli pisati?

S obzirom da najviše volim rad s djecom i najviše i pišem za djecu, tako ću na ovo pitanje odgovoriti iz te pozicije. Prvu pjesmu sam napisao u trećem razredu OŠ imala je četiri stiha i zvala se Ljubav je. Pisao sam poeziju do 19 godine kad sam dvije svoje bilježnice pune pjesama naprosto spalio i time izbrisao svaki svoj dotadašnji poetski trag. Danas mi je žao. Dvadeset i jednu godinu nisam pisao niti slovo, ali sam tada počeo skladati glazbu i trebao mi je tekst. Iznenadio sam se s kojom sam lakoćom, u nepunih sat vremena napisao 12 kitica za pjesmu Križevci moj su grad. Doduše, za potrebe pjesme sam broj kitica uvelike smanjio. I pjesma po pjesma i u nepunih par godina nakupilo se tu oko 900 pjesama. Zatim sam počeo pisati prozu, satiru, novele, romane i sve to i za djecu i odrasle, a i za nekoliko portala sam pisao kao novinar.

Zašto volite pisati?

Pišući za djecu od vrtićkog doba pa do djece četvrtih razreda OŠ mogu biti totalno svoj, mogu biti ono što jesam. Ne moram se skrivati i uvijati. Tu se najbolje pronalazim i snalazim. Djeca su najiskreniji i istodobno najzahtjevnija publika jer kod njih nema naučenih šablona ponašanja. Ne plješću zato jer bi se trebalo pljeskati, ne hvale jer je to neki osnovni bon ton ponašanja spram starijih osoba. Obožavam raditi književne susrete, obožavam biti i na sceni, ali obožavam i puno vremena provoditi u samoći i razmišljanju. Pisanje mi sve to omogućava. Omogućava mi i još nešto, da tokom cijeloga dana mogu maštati i smišljati neke nove priče, neke nove likove, a da ne ispadnem čudak.

Volim pisati i za odrasle, ali tu je sasvim drugačiji vid pristupa, prezentacije, ali i valorizacije postignutog.

Kako biste definirali sebe kao pisca?

U pisanju volim spajati stvarne događaje, stvarne karaktere i stvarne lokacije upotpunjene sa izmišljenim i bajkovitim dijelovima priče. Poštujem  čitatelje i uvijek u svakom mom djelu mora biti nenametljive edukacije i ako je moguće povijesnih nekih činjenica. Nisam rob jednoga formata pa pišem od haiku preko pjesničkih minijatura, proze, satire, novele, romana, predstava, novinskih tekstova, nekih svojih promišljanja i komentara na društvenim mrežama. Ne rijetko istodobno pišem i roman, i poeziju za djecu i neku ozbiljnu satiru. U jednoj rečenici rečeno, kao pisac sam potpuno sam svoj i zaigran.

Kada pišete, imate li osjećaj da pišete onima koji o vama puno znaju ili za one koji o vama ne znaju ništa?

Nikada u svojem pisanju ili stvaranju glazbe nisam pristupio promišljajući  na taj način  i dobro da nisam jer bi me to u potpunosti i nepotrebno opteretilo, a vjerojatno i kočilo u kreativnosti. Ne bih se tada usudio niti jedno svoje djelo objaviti. Dobijem ideju, krenem i pišem i pišem pa šta bude. Nadam se dobrom. 

Pokušavate li utjecati na svoje čitatelje, i ako da, na koji način?

Mislim da na svijetu nema pisca ili umjetnika koji to ne želi ili ne radi svjesno ili nesvjesno, osobno ja to radim svjesno i ciljano. Ciljano i zdušno se trudim čitatelja dotaknuti i potaknuti, pritom se ne  zavaravajući da u tome uvijek i uspijem. Osim kulture pisanja i čitanja promičem i kulturu dijaloga i svakodnevnog ophođenja.

Koliko je opsežan vaš književni opus?

Objavljena su mi djela u posljednjih šest godina:

„Odškrinuti snovi“ ( 2013.), pjesnička zbirka,  „I ja sam tu“ (2014.), knjiga proze, satira i novela,  „47 zrna – 47 graines de fantasie“ (2014.), knjiga pjesničkih minijatura prevedenih na francuski jezik, „Radionica povijesnih priča“ ( 2014.). roman za djecu, „Bilogorske zgode“ 2016. – priče za djecu, suautor Darko Pero Pernjak,  „Domoljublje i trublje“ 2017. –poezija za djecu školskog uzrasta i „Detektiv Pero“ 2018. – roman za djecu  (rasprodan u 5 mjeseci).

Koji su vaši ciljevi u budućnosti?

Glavni, stalni cilj i preokupacija mi je odražavanje što više književnih susreta za djecu diljem Hrvatske.  S obzirom da mi je prošle godine završio dosadašnji  motivacijski zadani ciklus objavljivanja knjiga, morao sam si zadati novi mini cilj. Trenutno za tisak imam spremno 5 naslova koji samo čekaju zatvaranje financijske slike te prigodne  ilustracije  i mogu ići „van“. To su:: Štatutko i Marcel Kiepach – slikovnica s temom grada Križevaca i njegove povijesti, Zavrti svoj kišobran – poezija za djecu, Vlakić i Ana putuju u Kalnik – priča za djecu vrtićkog uzrasta, Princeza HedY – priča o dječaku s autizmom i Nedovršeni rukopis -roman za odrasle. Nadam se da ću tijekom dvije tri godine to uspjeti i  izrealizirati.  U  međuvremenu konstantno pišem i  stvaram.

I za kraj, što biste poručili čitateljima?

Nisam baš za poruke ovakvog tipa, više bih ih zamolio, da ako mogu da dođu do koje moje knjige te da me preporuče u osnovnim školama kojima gravitiraju za odražavanje književnih susreta sa mnom. Više o meni što i kako radim mogu saznati i vidjeti na mom blogu Josip Petrlić Pjer https://kuppkz.blogspot.com/ .  

Hvala Akademiji Art na ovom druženju i predstavljanju moga rada i djelovanja.

Marijana Šatrak, Akademija art

Josip Petrlić Pjer- S PJEROM U PRIČU - Makovi

IZložba Mate Turić - Sevnica

3.srpanj 2019.

Poznati i jedinstveni mladi akademski kipar Mate Turić, znan kao Mata Croata, je u Sevnici u Sloveniji u predivnom dvorcu imao otvorenje svoje 41 izložbe. Mate je poznat po svojim jedrima i brodovima koje izrađuje od kamena. Bilo mi je zadovoljstvo uz pratnju mlade akademske gitaristice Divne Šimatović reči nekoliko rečenica o autoru i predstaviti se sa svojom pjesmom "I jučer i sutra".
  

U programu sudjelovali:

Divna Šimatović - gitara

Josip Pettrlić Pjer - poezija

Josip Petrlić Pjer - S PJEROM U PRIČU - Pauk Ljubimac

https://www.youtube.com/watch?v=keUgUKX1D8c&feature=youtu.be

Pauk ljubimac

Iza mog ormara on potajno svoj dom stvara

vreba komarce, muhe i kad se odmara

Za stanarinu pitao me nikada nije

misleći da se to ne plača zato što se krije.

K'o maneken po sobi tetura i šetkara

vidi se da za muziku i ples nema dara,

to ga ne dira dok svojim kutkom šara

pleteči mrežu bolje od svakog mornara.

Samo čeka i vreba da nekuda odem

jer tada je ludo kreativno preporođen

I čimprimim na vratima kvaku

kao na normu od paučine mi radi prepreku.

To me često i ljuti i pomalo živcira

metla mora stalno da ordinira,

što god rekao sviđa mi se taj malac

jer mi je on najvjerniji kućni ljubimac.

PjerJP

24. veljače 2016. srijeda

U radnom posjetu SABORU

Kao predsjednik Križevačke udruge pjesnika i pisaca KUPP te i uz druge aktivne udruge iz grada Križevaca i okolice,  bio sam pozvan u Sabor na sastanak sa saborskim zastupnikom Brankom Hrgom i predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesnom Bedeković.  

Tema sastanka je bila “Uključivanje mladih u kulturne programe, mladi u kulturi u ruralnim prostorima”

https://prigorski.hr/sastanak-u-saboru-saborski-zastupnik-iz-krizevaca-branko-hrg-organizirao-sastanak-djelatnica-i-djelatnika-grada-krizevaca-i-okolnih-opcina-na-temu-ukljucivanje-mladih-u-kulturne-programe-mladi-u-ku/

 

---

Kulturno bogatstvo Križevaca

Saborski zastupnik iz Križevaca Branko Hrg nastavio je s nizom skupova u Hrvatskom saboru s predstavnicima javnoga života u gradu svetog Marka Križevčanina, kako bi se na svim razinama poduprijelo njihovo vrednovanje i rad kojim promiču svoj grad. Danas je okupio djelatnice i djelatnike u kulturi grada Križevaca i okolnih općina na radnom sastanku s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesnom Bedeković na temu “Uključivanje mladih u kulturne programe, mladi u kulturi u ruralnim prostorima.

Na sastanku su bili i svoje ustanove i udruge predstavili Željka Šunjić (Pučko otvoreno učilište), Marijana Janeš Žulj (Gradska knjižnica i čitaonica Franjo Marković), Tea Hatadi (Gradski muzej), Saša Lončarić (Udruga K.V.A.R.K.), Robert Konfic (KUD Križevci), Martina Zrno (KUD Prigorje), Antun Petric (KUD Prigorec Sveti Petar Orehovec), Mirjana Benko (KUD Tomislav Sveti Ivan Žabno), Marija Kovačić (KUD Stari Graničar Cirkvena), Josip Petrlić (Križevačka udruga pjesnika i pisaca), Tanja Baran (Udruga za promicanje znamenitih Križevčana “Dr. Stjepan Kranjčić”), Boris Čataj (Komorni teatar “Nina Vavra”), Siniša Kraševac (Plesni centar Ritam Križevci), Martina Valec Rebić (Vokalni sastav “Allegro”), Renata Husinec (Ogranak Matice hrvatske), Ivana Španić (Povijesno društvo Križevci) i Branko Gold (Gornjogradsko dobrotvorno i kulturno društvo “Lipa”).

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković je tom prigodom rekla da Križevci i križevačko područje, što se tiče kulture, živi punim plućima.

“Ukoliko želimo zadržati identitet, nezaobilazna je uloga škole i suradnje škole i zajednice. Vezano na problematiku uključivanja mladih i proceduru javljanja na projekte da bi se dobio novac, na raspolaganju nam stoji sve više novca iz europskih fondova i za kulturne programe. Pokušali smo demistificirati javljanje Udruga na različite projekte. Želim ohrabriti, može se, teško je, ali kada se ljudi jednom naviknu, onda ide.

To je, možda, i poruka lokalnoj zajednici. Kultura ne poznaje stranke, kultura je slobodna i kreativna djelatnost i ne može se svoditi ova udruga će dobiti više novca jer je sklonija ovima i onima. Kultura mora biti slobodna, a upravo povlačenje iz Fondova je podloga za financiranje kvalitetnih projekata.”-rekla je Vesna Bedeković naglasivši da joj je drago što se na kraju predstavila Udruga K.V.A.R.K. jer takve Udruge, htjeli to priznati ili ne, privlače mlade i na nama je spojiti i shvatiti da svi trebamo biti saveznici – rekla je Bedeković.

Saborski zastupnik Branko Hrg zahvalio je svima volonterima i entuzijastima bez čijeg entuzijazma ne bi bilo ničega.
“Meni ovo dobro dođe da vidim gdje sam sve griješio. Mislim da smo zreli za jedan skup, cjelodnevni radni skup u Križevcima gdje bi se našli svi ravnatelji iz obrazovnih institucija i svi iz ovog dijela kulture, gdje bi se otvorila tema kako privući mlade, što napraviti i iznjedriti neke stvari i napraviti program koji bi bio i za grad i za okolne općine.”

Također je rekao da ima problema i sa zakonskom regulativom i da je ukazivao na birokratizaciju, kada se donosio Zakon o Udrugama.
“Bit stvari je da moramo biti zajedno da bi se mogli usklađivati, da se pokušamo organizirati, jedni druge podupirati i dolaziti jedni drugima”.-rekao je Hrg.

Maurizio Novosel/prigorski.hr

foto: Zdenko Balog